Masovna ubistva u Srbiji, samoubistva u Goraždu, tragedija u Tuzli, svakodnevne vijesti koje pune stupce crne hronike nameću, čini se, jedno od najvažnijih pitanja današnjice – kako u ovakvom ambijentu sačuvati mentalno zdravlje i biti psihički spreman za izazove koje nameće život. Psihologinja i stalna sudska vještakinja Vildana Zrnanović-Hasanović kaže za „Avaz“ da je činjenica kako smo u posljednje vrijeme bombardirani lošim vijestima iz naše zemlje i susjedstva, a da najviše traga ostavljaju one o djeci kao sudionicima ubistava i povređivanja.

Prave vrijednosti

- Djeca su naša najranjivija karika društva i upravo naša djeca su simptom svega onoga što smo radili pogrešno svih ovih godina, načina na koji smo ih odgajali i sistema vrijednosti kojem smo ih učili - kazala je Zrnanović-Hasanović.

Hoće li neko počiniti ubistvo, u većini slučajeva nemoguće je predvidjeti, pojašnjava naša sagovornica, jer na takvu odluku utječu brojni faktori i njihove kombinacije u određenom trenutku. Prema njenom mišljenju, represivne mjere u sprečavanju ovakvih nemilih događaja neće imati nekog efekta.

- Nama su potrebna sistemska rješenja i transformacija našeg društva ako želimo u nekoj skorijoj budućnosti imati zdraviju generaciju mladih ljudi. Svaki pojedinac je u mogućnosti da utječe na promjenu u svojoj porodici i mikro sredini na način da njeguje prave vrijednosti, kao što su ljubav, poštovanje, učiti djecu altruizmu i empatiji, da pomažu onima koji su slabiji od njih, da je porodica i prijateljstvo važnije od materijalnih stvari, da se uspjeh postiže učenjem, zalaganjem, radom i trudom. Ali nakon toga je neophodno zahtijevati i da oni koji o tome odlučuju krenu u krupne reforme sistema naše države, od obrazovanja pa nadalje - istakla je Zrnanović-Hasanović.

Pružiti podršku

Uz sve crne vijesti te niz događaja; od pandemije koronavirusa, rata u Ukrajini, inflacije, krize, zemljotresa, poplava, najvažnije je sačuvati mentalno zdravlje, ali kako u tome uspjeti, pitali smo je.

- Okružite se ljudima koji vam pružaju podršku. Također, pružanje podrške drugima može pojačati pozitivne i smanjiti negativne emocije. Omogućite sebi zdravu ishranu i redovne obroke, izbjegavajte konzumaciju alkohola i cigareta. Opustite svoje mišiće, a dobar način za to je istezanje, masaža ili topla kupka. Brojna istraživanja su pokazala da meditacija može smanjiti psihološki stres i anksioznost.

Omogućite sebi dovoljno sna, šetnja u prirodi pomaže. Vratite se svojim hobijima i aktivnostima koje vam čine zadovoljstvo – čitajte romane, pjevajte omiljene pjesme ili pogledate omiljenu komediju - ističe magistrica psihologije Vildana Zrnanović-Hasanović.

Ako se osjećate preplavljeno i čini vam se da sami sebi ne možete pomoći, važno je potražiti stručnu pomoć psihologa ili drugog profesionalca iz oblasti mentalnog zdravlja, koji će vam pomoći da se naučite nositi sa stresnim događajima.