Savjetnik članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović, Saša Aulić, rekao je da je zahtjev Denisa Bećirovića za sazivanje vanredne sjednice Predsjedništva na kojoj bi se zadužio Vijeće ministara da proglasi 25. maj, dan kada se desilo stradanje na Tuzlanskoj kapiji, kao Dan žalosti u BiH, izgleda našao svoj put prije do medija nego do nadležne službe Predsjedništva.

Suprotno Ustavu BiH

- Nije zgoreg reći i da se predlagač poziva na pogrešan član Poslovnika, što također nije novost kad je riječ o Kabinetu bošnjačkog člana Predsjedništva. S obzirom na jasan spisak ustavnih nadležnosti Predsjedništva, među kojima nijednom riječju nije dato pravo Predsjedništvu da razmatra ova pitanja, niti da s tim u vezi i na bilo koji način zadužuje Vijeće ministara, a kamoli da mu naredi da proglasi dan žalosti, pripremljeni tekst zaključka je suprotan Ustavu BiH - rekao je Aulić.

On je ukazao da nije tajna da u ovoj zemlji nema saglasnost ni o praznicima, a kamoli o komemoracijama ili proglašenjima dana žalosti, osim ako nije riječ o nekoj nedaći iz sadašnjosti.

- Što se tiče Republike Srpske, Dan žalosti proglašava Vlada Republike Srpske. Što se tiče samog sazivanja sjednice, član Predsjedništva koji je predsjedavajući ima obavezu da je sazove na zahtjev bilo kojeg člana Predsjedništva. Međutim, u ovom slučaju, ako bi i došlo do neke odluke onda bi to bilo preglasavanjem, što je takođe orijentir i Vijeću ministara. Dakle, o ovom pitanju nema saglasnosti u okviru Predsjedništva, jer ono po Ustavu nije nadležno za ova pitanja, ali i iz drugih navedenih razloga - pojasnio je Aulić.

Pomoć entitetima nakon poplava

Osim traženog dana žalosti, dodao je on, problem je i pomoć entitetima nakon poplava.

- Budući da je i to postala tema za politikanstvo, a s obzirom da su u medijima iznesena dva različita prijedloga druga dva člana Predsjedništva, onda bi valjda u duhu uobičajenog nejedinstva srpski član Predsjedništva trebalo da predloži treći prijedlog, po pet miliona KM svakom entitetu - rekao je savjetnik Željke Cvijanović.

Osim toga, rekao je Aulić, Vijeće ministara je reagovalo kad je u pitanju interventna pomoć, a za sve ostalo treba procjena štete za koju predlagač ne ostavlja mogućnost, a koju inače vrše nadležne službe i vlada Republike Srpske i Federacije BiH.

- Sve to ove zahtjeve više čini politikanstvom, nego stvarnom željom da se riješi problem - zaključio je Aulić.