Ovo proljeće nikako ne ide na ruku poljoprivrednim proizvođačima s obzirom na ogromnu količinu padavina i velike oscilacije temperature, što je prouzrokovalo brojne probleme poljoprivrednim proizvođačima. Sjetva u brojnim parcelama nije mogla da se obavi do kraja, a na ozimnim usjevima, prije svega na pšenici, došlo je do pojave netipične bolesti, takozvane žute hrđe, koja će definitivno prouzrokovati i određene štete o pitanju količine, ali i kvaliteta prinosa.

Predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske Stojan Marinković izjavio je Feni da su poljoprivrednici u granicama svojim mogućnosti reagovali upotrebom hemijskih sredstava, međutim, bolest je "uzela maha".

- Tako da imat ćemo sigurno određene posljedice i smanjenje prinosa i onog što to sobom nosi, kao bolest. Bolest je uočena i u zemljama okruženja, tako da je možda upitna i količina pšenice koja se može uvesti na naše tržište, a da ne bude oštećena s ovom bolešću - kazao je Marinković.

Govoreći o daljim najavljenim vremenskim neprilikama, kazao je kako je i do sada primjetna ogromna količina padavina u kratkom periodu, te bujice.

- Sama činjenica da protivgradna odbrana RS evidentno reagira skoro svakodnevno s većim brojem raketa s ciljem smanjenja štete od grada, govori u prilog tome da smo izloženi vremenskim neprilikama, koje, istina, jesu tipične za ovo doba godine, međutim, ne na ovako širokom prostoru i ne ovakvim intenzitetom - kazao je Marinković.

Izrazio je nadu da će poljoprivrednici uspjeti da se odbrane i da sačuvaju usjeve.

- Jasno je da poljoprivrednici, kada je riječ o voćarskoj i povrtlarskoj proizvodnji, imaju određene mogućnosti da zaštite svoje usjeve, mislimo na protivgradnu mrežu u voćarstvu i plastenike u povrtlarstvu, a sve ono što je na otvorenom - pod otvorenim nebom, podložno je djejstvu vremenskih neprilika, i tu nam jedinu zaštitu pruža protivgradna preventiva u koju se na neki način u ovom momentu jedino i uzdamo - kazao je Marinković.

Naglasio je da bolest 'žute hrđe' na pšenici nije registrirana samo u Semberiji, već da je riječ je o bolesti koja je zahvatila jako široko područje, cijele jugoistočne Evrope. I u Hrvatskoj i u Srbiji su zabilježene velike površine koje je ova bolest zahvatila.

- Međutim, s obzirom na ove vremenske netipične neprilike došlo je do određenih pojava žutila lista koje nije pruzrokovano pojavom bolesti 'žute hrđe', nego jednostavno i nekim fiziokološkim promjenama, koje su uzrokovane velikim oscilacijama temperatura, a stručnjaci sumnjaju da je riječ o određenom virusnom oboljenju koje je moglo zahvatiti pšenicu. Daleko veći dio je zahvaćen pojavom 'žute hrđe' i vidjet ćemo u predstojećem periodu kako će se to odraziti na kvalitet u klasu, i u konačnici na sam prinos - zaključio je Marinković.