"AVAZ" NA LICU MJESTA
Međunarodna zajednica vjeruje da BiH može prevazići prepreke i učiniti što je potrebno da postane članica EU, rekao je Šmit
Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) završio je dvodnevno zasjedanje. U saopćenju podsjećaju "sve strane na njihovu obavezu da u potpunosti poštuju Opći okvirni sporazum za mir, sve njegove anekse i odluke visokog predstavnika".
Nakon zasjedanja PIC-a, visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt) obratio se medijima.
- Međunarodna zajednica je odlučna u svojoj namjeri da podržava Bosnu i Hercegovinu onoliko dugo i onoliko intenzivno koliko to bude potrebno. Usaglasili smo se oko ovoga na nekoliko sastanaka koliko smo održali na oba dana zasjedanja. Želio bih iskoristiti priliku da kažem da smo imali intenzivnu podršku u protekla dva dana, podršku aktivnostima i radu visokog predstavnika. Razgovarali smo o nekoliko važnih pitanja, a jedno od važnih pitanja je bilo kako vratiti povjerenje birača u izborni sistem.
Integritet izbornog procesa mora biti ojačan i kada to kažem znam da je to predmet rasprava. Integritet jeste bio na odgovarajućem nivou u proteklim izbornim ciklusima. To je jedan od najvažnijih uslova za BiH, za napredak na evropskim integracijama. Zapravo smo na sjednici pozdravili opredjeljenje Vijeća ministara i koalicionih partnera da nastave sa reformama uključujući i reforme u vidu implementacije jačeg integriteta izbornog procesa. Upravni odbor je naglasio i neke druge zadatke koje organi vlasti koje moraju ispuniti, a to je napraviti konkretne rezultate u implementaciji 14 ključnih prioriteta i naći održivo rješenje pitanja raspodjele državne imovine.
To je jedan od zadataka koji imamo u okviru programa 5+2 i o kojem razgovaramo u okviru mog mandata. Dakle, raspodjela između državnog nivoa i drugih nivoa vlasti, te usvajanje državnih zakona kojim će se ovo pitanje regulirati. Ali pri tome je potrebno imati jedan fer pristup, što znači da niko neće biti isključen u okviru ovih aktivnosti. Također smo se sastali sa predstavnicima civilnog društva odnosno građanskog društva, i moram reći da sam bio zaista impresioniran njihovim trezvenim razmišljanjem i prezentacijom situacije pogotovo u Republici Srpskoj. Zabrinuti smo za nepoštivanje ljudskih prava, zabrinuti smo zbog nepoštivanja prava manjina i također imali smo i neke slučajeve koji su spomenuti a koji se tiču nepropisnog djelovanja i ponašanja organa vlasti pogotovo u RS. Molio bih da me pogrešno ne shvatite, dakle dosta se razgovaralo na ovu temu i dosta je bilo intenzivnih rasprava sa predstavnicima Upravnog odbora i zemalja koje čine taj odbor, uključujući i glavne međunarodne organizacije koje djeluju u BiH – UN, vijeće Evrope i druge organizacije i partneri. Međunarodna zajednica ima jako jasan stav kada je u pitanju napad na predstavnike civilnog društva i njihove slobode i da su ti napadi neprihvatljivi i neće se tolerirati. Neće se tolerirati.
Ova zemlja i njeni građani nikada nisu imali ovako velike šanse koje im se pružaju, pogotovo u proteklim godinama a nikada nisu imali ni ovako velike izazove s kojima se suočavaju. Prvo moramo osigurati da se iskoristi momentum, odnosno zamah koji je postignut i u radu organa vlasti i molim da nastave s tim. Država može iskoristiti ovu mogućnost, sve dok postoji politička volja na lokalnom nivou da se radi na dobrobiti građana ove zemlje. Bosna i Hercegovina ima kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji i nažalost imamo situauciju da opet imamo rat u Evropi. Ne moram posebno to da objašnjavam ovdje u Sarajevu i BiH i šta to znači, i šta rat znači za jednu zemlju i njene građane. Ali uprkos svim izazovima s kojima se ovdje suočavamo imamo i dalje veliki broj šansi i puno odgovornosti. Tako da je međunarodna zajednica jasna kada je u pitanju stav o daljem napretku. BiH mora ispuniti svoje obaveze, prvo prema EU kako bi ostvarila napredak ka euroatlantskim integracijama. Ovi prioriteti su jasni, moraju se doseći evropski standardi posebno u oblasti vladavine prava, pravde i integriteta izbora.
Organi vlasti također moraju ispuniti svoje obaveze u pogledu programa 5+2 i tu se ponovo vraćam na pitanje državne imovine jer se radi o jednom tehničkom pitanju. Dame i gospodo, ponekad moram reći da sam pomalo iznenađen, neki povezuju to pitanje državne imovine sa nekim drugim temama. Dakle, govorimo o državnoj imovini koja se može nalaziti bilo gdje. To može biti neka sportska dvorana koja je pripadala nekada Federalnoj Republici Jugoslaviji i trebalo bi sada biti jasno kome pripada taj recimo objekat. Dakle pitanje državne imovine je bez problema riješeno u svim drugim država koje su nastale nakon raspada bivše Jugoslavije.
Također, kada su u pitanju pravni stručnjaci, uključujući i političare koji govore o ovoj temi, treba ih sve podsjetiti da postoji sporazum o sukcesiji iz 2001. godine koji su u to vrijeme potpisale pet država, odnosno bivših socijalističkih republika iz bivše Jugoslavije, dakle sporazum o sukcesiji koji je potpisan a taj sporazum je potpisala između ostalih i BiH, kao i Hrvatska, Slovenija, Sjeverna Makedonija i Jugoslavija u to vrijeme koja se sastojala od Srbije i Crne Gore.
Dakle, to predstavlja jednu osnovu sa koje smo počeli naše aktivnosti. Ja sam također obavijestio Upravni odbor PIC-a da imamo tu tehhničku radnu grupu stručnjaka koji rade na ovom pitanju u nastojanju da pronađu rješenje koje će biti prihvatljivo za građane. Nisam ovdje da zadovoljim bilo kojeg predsjednika entiteta ili recimo vidjeli smo kako je neko iz RS tražio podršku gospodina Putina a bolje bi bilo da je pitao građane RS šta oni misle o tome i kada će se ukloniti prepreke koje stoje na putu investicija u RS.
Dobio sam dosta podrške, dakle jedinstvenu podršku Upravnog odbora i mi ćemo nastaviti sa rješavanjem ovog pitanja jer se radi o tehničkom pitanju. A nakon završetka rada ove grupe eksperata dat ćemo niz prijedloga odnosno preporuka organima vlasti u BiH da oni onda preuzmu preporuke i nastave rješavati ovo pitanje.
Dakle to je bilo to što se tiče državne imovine. Nema baš tu puno tajni, radi se zaista o nečemu što je otvoreno i transparentno pitanje. Vi znate također da je i Evropski sud za ljudska prava kada je u pitanju oblast ljudskih prava donio neke odluke u predmetima Sejdić-Finci i Zornić i drugi. I danas očekujemo odluku Evropskog vijeća koja se odnosi na budućnost odnosno koja se odnosi na daljnje aktivnosti BiH. Dakle očekujemo i da će oni donijeti svoju odluku što mislim da je dobro jer je BiH upravo poslala svoj program o tome kako misli da implementira program koji je od nje tražen, uključujući i neke predmete koji se tiču ovog slučaja Sejdić-Finci. Također, retorika koja prijeti miru i stabilnosti je neprihvatljiva. Posebno su problematični nedavni potezi organa vlasti u RS koji su povučeni u cilju da se ograničava sloboda govora, dase ograničava djelovanje civilnog društva i stigmatiziraju manjine. Međunarodna zajednica vjeruje da BiH može prevazići prepreke i učiniti što je potrebno da postane članica EU. Također, moram reći da trenutno imamo jednu dobru klimu i imamo osjećaj da mi u međunarodnoj zajednici, jesmo trenutno ohrabreni, da vidimo da se ipak otvaraju neke mogućnosti za budućnost i za buduću saradnju, za donošenje nekih zakona u budućnosti i da možemo vidjeti da je članstvo BiH u EU u budućnosti nešto što se može postići korak po korak ukoliko budu završene aktivnosti BiH.
Također, cijenimo izjave koje smo čuli u Bratislavi, nakon sastanka koji je tamo održan, gdje je rečeno da trebamo razvijati mogućnosti i da zemlje zapadnog Balkana ipak imaju svoju riječ i da se čuje njihov glas u pitanjima kojim se tiču Evropske unije.
Razgovarali smo o nekim ekonomskim pitanjima i o pitanjima da li bi neki programi trebali da budu finansirani, pogotovo ako se radi o programima u području gdje nemate konstruktivno djelovanje, napretka ove zemlje. Postojala je jedna saglasnost da se trebamo držati principa da više rada nudi više programa, a nerad neće dobiti ništa.
Ne možete samo optuživati druge za nešto, govoriti da su samo u krivi za nešto. Morate da vidite da oni koji su spremni da rade za budućnost ove zemlje na razuman način da dobiju podršku i mogućnost da rade ono što je dobro za ovu zemlju. Čuli smo u tom smislu o programima različitih organizacija koje pružaju pomoć u Bosni i Hercegovini - poručio je Šmit.
Na novinarsko o ekspertima koji rade na zakonu o državnoj imovini, kazao je kako ih treba ostaviti van javnosti da rade i da nisu tu da donesu odluke već da daju okvir kako će se provesti taj postupak. Kazao je kako je radio na raspodijeli imovine u Njemačkoj i da su našli način kako da okruzi i druge organizacijske sredine dobiju ono što im treba.
- Vidimo da s međunarodnim pravom prvo pravo raspolaže država, ali to ne sprečava nikoga da se nađe razuman način. Znam da se treba doći do kompromisa - rekao je Šmit.
Odgovarajući na pitanje o odlukama za Ustav FBiH, kazao je kako je morao to učiniti jer je bila situacija "ping-ponga". Istakao je kako u zemljama EU, ako se vlada ne formira u zakonskom roku, parlament se raspušta. U BiH to nije slučaj.
- Imali smo situaciju da je v.d. premijera imao prvostepenu presudu. To je prema mom mišljenju bila situacija u kojoj smo stvari morali staviti u ruke parlamenta i nadam se da ćemo sada imati funkcionalnu vlast koja funkcioniše - rekao je Schmidt.
Govorio je i da je radio na pitanju poljoprivednog zemljišta u Istočnoj Njemačkoj:
- U sopstvenoj zemlji sam radio na raspodjeli poljoprivredne imovine u Istočnoj Njemačkoj. Našao sam način da svi dobiju ono što im je potrebno za njihovo funkcionisanje. U suštini vidimo da u skladu sa međunarodniom pravom, prvo se govori da pravo prvo polaže država, ali to ne spriječava da se nađe razuman način za kompromis oko toga šta kome pripada i šta ko može koristiti - zaključio je Šmit.
