Ustavni sud BiH održao je dvodnevnu konferenciju "Izvršenje odluka Ustavnog suda BiH" na kojem je usvojio zaključke i preporuke koje bi trebale povećati razumijevanje o značaju izvršenja odluka ove institucije. 

Polazeći od toga da su prema Ustavu BiH i Pravilima Ustavnog suda, odluke Ustavnog suda BiH konačne i obavezujuće te da je Krivičnim zakonom BiH neizvršenje odluka Ustavnog suda, predviđeno kao krivično djelo, učesnici su zaključili da održavanje Konferencije predstavlja veoma značajan početni korak u otvaranju diskusije u kojoj su učesnici imali priliku istaći ono što je bitno s njihove tačke gledišta, probleme s kojima su se susretali i s kojima se susreću u ovom segmentu.

Koje zaključke su donijeli

Na osnovu izlaganja panelista i postavljenih pitanja učesnika izvedeni su sljedeći zaključci.

- Konferencija je prvi u nizu planiranih događaja o temi izvršenja odluka Ustavnog suda. Imajući u vidu kompleksnost ovog pitanja i raznovrsnost subjekata koji imaju ulogu u izvršenju odluka Ustavnog suda, nakon Konferencije je potrebno održavati daljnje aktivnosti koje mogu doprinijeti rješavanju ovog veoma značajnog pitanja za vladavinu prava - saopćili su iz Ustavnog suda BiH.

Navodi se da je izvršavanje odluka Ustavnog suda, redovnih sudova, kao i pravomoćnih i izvršnih akata drugih organa predstavlja poštivanje načela vladavine prava i pravne države.

Dodaje se da se načelno može konstatirati da je proglašavanjem nekog zakona ili drugog akta neustavnim, odnosno njegovim uklanjanjem iz pravnog sistema, odluka Ustavnog suda time izvršena. Međutim, to istovremeno ne znači da je odluka stvarno provedena, odnosno da je ispoštovana.

Poznate su faktičke situacije u kojima organi vlasti zanemare pravne razloge odluke Ustavnog suda i konstantno (kao vid neslaganja i u namjeri neprovođenja odluka Ustavnog suda) usvajaju suštinski jednake propise i odluke u poređenju s onima koji su odlukom Ustavnog suda proglašeni neustavnim, odnosno uklonjeni iz pravnog sistema. Na taj način se odluke suštinski ne poštuju i ne provode, nego se svjesno i ciljano iskazuje namjera i proizvodi privid koji nije teško prepoznati.

- Izvršna i zakonodavna vlast imaju posebnu odgovornost da blagovremenim predlaganjem i usvajanjem ustavnih rješenja umjesto zakona ili pojedinih njihovih odredbi koje je Ustavni sud proglasio neustavnim i eventualno ukinuo onemoguće nastanak i trajanje pravnih praznina, zbog kojih prava i interesi građana, funkcioniranje institucija, a posebno rad redovnih sudova mogu biti ugroženi - naveli su iz Ustavnog suda.

Ističu da zbog složene zakonodavne procedure (što uključuje izradu, utvrđivanje prijedloga, te parlamentarnu raspravu itd.) čini se da rok od šest mjeseci koji Ustavni sud BiH odredi za usaglašavanje zakona sa Ustavom, iako moguć, najčešće nije dovoljan. Od Ustavnog suda se očekuje da preispita Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o ovom pitanju i da tamo gdje ima osnova i potrebe ubuduće određuje duži rok.

Preduzeti radnje iz svoje nadležnosti

- Resorna ministarstva se obavezuju da odmah po objavljivanju odluke u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" preduzmu radnje iz svoje nadležnosti radi pripreme nacrta izmjena i dopuna zakonskih odredbi s ciljem izvršavanja odluka Ustavnog suda. Međutim, nedjelovanje zakonodavnih tijela u slučajevima dugogodišnjeg neizvršenja odluka Ustavnog suda primarno karakterizira nedostatak političke volje da se izvrše i poštuju neke odluke Ustavnog suda - ističu.

Navodi se da je stav Tužilaštva BiH da je veoma teško utvrditi krivičnu odgovornost u slučajevima neizvršenja odluke Ustavnog suda kojom je naloženo zakonodavnom ili izvršnom tijelu da izmijeni opće pravne akte. Problem u tim slučajevima je individualizacija odgovornosti i to što je Krivični zakon BiH ograničio odgovornost na službeno lice. Konstatirano je da ne postoji dovoljna sudska praksa na osnovu koje bi te poteškoće u procesuiranju bile otklonjene, što bi Tužilaštvu BiH olakšalo efikasnije procesuiranje ovog krivičnog djela.

Donošenje novih zakona u vezi s dužinom trajanja postupka bi trebalo omogućiti ubrzanje sudskih postupaka i djelotvornije izvršenje sudskih odluka. Efikasnost tih novih zakona može biti upitna ukoliko se jasno ne uredi nadležnost odlučivanja te ukoliko Ustavni sud BiH ponovo bude stavljen u poziciju da utvrđuje kršenje prava na pravično suđenje.

- U sprečavanju navedenih problema ključnu ulogu imaju zakonodavna, izvršna vlast, kao i VSTV-e, u čijoj je nadležnosti efikasno organiziranje rada redovnih sudova u Bosni i Hercegovini - naglasili su.

Dodaju da kada su u pitanju tzv. vojni stanovi, nedostatak adekvatnog zakonskog rješenja ne smije obeshrabriti redovne sudove da rješavaju takve predmete. U tim slučajevima redovni sudovi trebaju uzeti u obzir standarde Evropskog suda za ljudska prava i praksu Ustavnog suda BiH kada je u pitanju visina naknade. Suprotno postupanje pokreće pitanje poštovanja prava na imovinu. Navedena obaveza redovnih sudova proizlazi iz ustavne obaveze direktne primjene Evropske konvencije.

- Problem višestrukog vraćanja predmeta pred redovnim sudovima je također ozbiljan problem koji doprinosi dužini trajanja postupka, utvrđenju kršenja prava na suđenje u razumnom roku i nalaganju isplate naknade nematerijalne štete. Redovni sudovi su u skladu sa članom 72. Pravila Ustavnog suda dužni poštovati pravna shvaćanja Ustavnog suda u situaciji kada Ustavni sud utvrdi povredu, ukine osporenu odluku i vrati je redovnom sudu na ponovno postupanje - naveli su.

Iz zaključaka proizlazi da je u BiH potreban sistemski pristup rješavanju ovog sistemskog problema s jasnim konceptom konkretnih mjera koje treba preduzimati da bi se umanjila i, ako je moguće, eliminirala umišljanja ili uslijed propuštanja prisutna praksa, odnosno pojava neizvršenja sudskih odluka.

Daljnji koraci

- S ciljem rješavanja problema neizvršenja odluka Ustavnog suda, potrebno je preduzeti da svi organi javne vlasti, organizacije civilnog društva i društvo u cjelini moraju nastaviti da kontinuirano rade i djeluju na promociji i afirmaciji opće pravne kulture, a naročito kulture provođenja sudskih odluka - objašnjavaju iz Ustavnog suda.

Dodaju da Ustavni sud, u saradnji s drugim organima i institucijama, treba i dalje voditi proaktivnu ulogu u praćenju izvršenja i izvršenju svojih odluka.

- Ustavni sud treba, u slučajevima u kojima je to primjereno, razmotriti mogućnost dodatnog preciziranja naloga za izvršenje koji se daju nadležnim organima vlasti kako bi na taj način doprinio ubrzanju postupka izvršenja odluke Ustavnog suda - naveli su.

Ističu da je izuzetno, kada Ustavni sud utvrdi neustavnost zakona i javna vlast ne ispoštuje rok za izvršenje, a postoji mogućnost nastanka neotklonjive štete ili ozbiljnih kršenja ljudskih prava, Ustavni sud bi trebao razmotriti donošenje privremenih rješenja kao nužnih prelaznih mjera.

- Kao pojedinačne mjere, nadležni organi vlasti bi trebali sačiniti analizu konkretnih prepreka za izvršenje pojedinačnih odluka Ustavnog suda i aktivno preduzimati radnje s ciljem utvrđivanja nacrta/prijedloga propisa koji vode izvršenju odluka Ustavnog suda - dodaju.

Naglašavaju da je kao opća mjera potrebna implementacija adekvatnijih mehanizama izvršenja odluka Ustavnog suda iz apstraktne nadležnosti, koji će uključivati odgovornost za nadzor i pravne posljedice za nepoštovanje tih zahtjeva. Time bi se u značajnoj mjeri optimiziralo izvršenje i spriječile štetne posljedice, te značajno olakšao eventualni krivični progon zbog neizvršenja odluka Ustavnog suda. U ovom pravcu bi trebalo razmotriti usvajanje zakonskih rješenja kojim bi te procedure bile detaljno propisane.

- Institucije krivičnog progona bi trebale ulagati dodatne napore s ciljem razjašnjavanja postojećih dilema u procesuiranju krivičnog djela neizvršenja odluka Ustavnog suda - zaključili su.

Na kraju navode i da bi izvršenju odluka Ustavnog pomogle sljedeće mjere koje se odnose na redovne sudove kao što je povećanje broja sudija, uspostavljanje novih informacionih sistema upravljanja predmetima i sl.