Izgradnja muzeja HVO-a na mjestu logora Heliodrom u Mostaru, te nedavna izjava ratnog zločinca Darija Kordića, bolni su podsjetnik da međunarodna zajednica nije uspjela uspostaviti strategiju tranzicijske pravde u BiH, tvrdi profesor filozofije i studija genocida i holokausta na Državnom univerzitetu Southern Connecticut i član UO studijskog programa o genocidu Univerziteta Yale prof. dr. Dejvid Petigru (David Pettigrew).
Napominje da bi se u okviru tranzicijske pravde trebalo osigurati spomen obilježja žrtvama genocida i drugih ratnih zločina, okončati veličanje osuđenih ratnih zločinaca i spriječiti govor mržnje, kako bi se obnovila vladavina prava i preživjeli zaštitili od ponovne traumatizacije.
Glorifikacija zločina
Vanredni profesor psihijatrije na Medicinskom fakultetu Univerziteta Arizona Izjave dr. Esad Boškailo smatra da sveprisutno poricanje genocida i drugih zločina protiv čovječnosti u Bosni i Hercegovini - kao i glorifikacija tih zločina - drži preživjele i počinitelje u krugu očaja koji blokira stvarno ozdravljenje.
- Izgradnja Muzeja HVO-a na lokaciji koncentracionog logora Heliodrom dodatno će retraumatizirati preživjele - naglasio je Boškailo koji je preživio šest ratnih koncentracionih logora u Hercegovini i koautor je knjige „Ranjen i budan: Potraga za smislom nakon terora“ o svojim iskustvima u logorima i psihološkim posljedicama ratnih trauma.
Podvukao je da nakon trideset godina, nova generacija u Bosni i Hercegovini ne zna ništa o tim mjestima, a izloženi su i tvrdnjama da se na toj lokaciji nisu počinili stravični zločini.
Radna grupa za Bosnu i Hercegovinu koja okuplja brojne domaće i međunarodne stručnjake uputila je pismo državnom sekretaru Ministarstva vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država Antonyju Blinkenu pozivajući ga da koristi “sve dostupne kanale, pravne mehanizme i diplomatski uticaj” kako bi se zaustavila izgradnja vojnog muzeja HVO-a na lokalitetu nekadašnjeg logora Heliodrom.
Smatraju da je ovaj "nepromišljeni muzejski projekat" flagrantno kršenje zajedničke posvećenosti očuvanju historijskog pamćenja i ljudskog dostojanstva, te sprječavanju nekažnjivosti zločina protiv čovječnosti.
Dostojanstvena ploča
Umjesto izgradnje muzeja predložili su postavljanje dostojanstvene ploče na kojoj je ispisano priznanje da je na ovom mjestu 1993.-1994. bio koncentracioni logor.
- Ova spomen ploča služila bi kao snažan podsjetnik na počinjene zločine. Ploča bi označila sveto mjesto na kojem bismo se mogli okupljati svake godine 22. aprila da odamo počast žrtvama i odamo priznanje tragičnoj historiji koja se odvijala unutar tih zidina - navode.
Pismo je također poslano visokom predstavniku Kristijanu Šmitu (Christian Schmidt), američkom ambasadoru Majklu Marfiju (Michael Murphy) i Uredu visokog komesara Ujedinjenih naroda za ljudska prava.