Dok se iz Vlade Federacije Bosne i Hercegovine čekaju pojašnjenja u vezi s brojnim nedoumicama kategorizacije energetski siromašnih domaćinstava s ciljem pravedne raspodjele sredstava iz programa podrške Evropske unije, jasno je da je ovaj paket u iznosu od 64,5 miliona KM samo kratkotrajna mjera za sve one koji su izloženi negativnim efektima poskupljenja energenata.
Bez rješenja
Velikodušna pomoć Evropske unije vlastima bi trebala biti poticaj za sistemsko rješenje problema. I prije krize, odnosno poskupljenja energenata, veliki broj građana je jedva izlazio nakraj s plaćanjem režija, a brojni, među kojima su prednjačili penzioneri, nisu bili u prilici osigurati adekvatan ogrjev.
S druge strane, naše vlasti, kako ukazuju stručnjaci, i dalje propuštaju kreirati definiciju energetski siromašnog domaćinstva.
- Energetsko siromaštvo je kategorija koja je definirana odavno u dijelovima svijeta, posebno u Evropskoj uniji. Kod nas se nadležne institucije ne bave ovim pitanjem - kazala nam je Džemila Agić, direktorica Centra za ekologiju i energiju.
Komentirajući paket mjera iz sredstava EU, Agić navodi kako je dobro da se ljudima podijeli novac, ali, kako napominje, jednokratna pomoć nije rješenje.
Ozbiljan pristup
- Jasno je da u ovom trenutku Vlada FBiH nije mogla riješiti sve te probleme. Novac je tu i treba ga podijeliti što pravednije. Ali to je razlog da se iskoristi ovaj moment s ciljem strateškog, ozbiljnog pristupa donošenja plana mjera za pomoć zaista najugroženijim kategorijama - istakla je Agić.
Centar se u posljednjih desetak godina povremeno bavi ovim problemom, a do sada su uradili dva velika istraživanja kojima su željeli utvrditi koliko ima energetski siromašnih domaćinstava. Prema rezultatima do kojih su došli, koristeći kriterij da se energetski siromašnim stanovništvom smatraju ona koja za energiju izdvajaju više od 15 posto svog dohotka, ustanovili su da je na području Tuzlanskog kantona skoro 50 posto energetski siromašnih domaćinstava.
Hitno pomoći
I u Zeničko-dobojskom kantonu je, kao i Tuzlanskom, ustanovljeno da je skoro 50 posto energetski siromašnih domaćinstava.
- Taj uzorak od 10.000 bi se mogao prenijeti i na Federaciju BiH, ali treba, jasno, uraditi određene analize, metodologiju i druge aktivnosti. Mi smo kategorizirali ta domaćinstva i onih koji su zaista u nuždi je 10 posto. Njima zapravo hitno treba pomoći - kazala je Agić.
Neophodno je, naglašava, napraviti strateški pristup koji će imati indikatore, mjere i kategorije domaćinstava kako bi im se dugoročno pomoglo da se smanje njihovi troškovi za energiju.
