Povodom tumačenja OHR-a da je usvajanjem zakona o neprimjenjivosti odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine na teritoriju entiteta RS, NSRS izvršila napad na ustavni poredak države, ali i tumačenja da prema važećem Krivičnom zakonu BiH nema obilježja krivičnog djela, jer ono podrazumijeva upotrebu ili prijetnju upotrebom sile, oglasio se prof. dr. Nermin Lapandić, profesor Fakulteta za upravu UNSA.

Dopune Krivičnog zakona

U razgovoru za "Avaz" on ističe potrebu da visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt) nametne dopune Krivičnog zakona, kako bi se ovakvi napadi na ustavni poredak mogli procesuirati.

- U članu 156. Krivičnog zakona propisano je krivično djelo „Napad na ustavni poredak“, čije odredbe ne obuhvataju svojim zakonskim opisom djela ono što po mišjenju iz OHR smatraju napadom na ustavni poredak. Nažalost i šira javnost ima percepciju da se radi o krivičnom djelu, pa neki političari pozivaju Tužilaštvo da djeluje po ovoj odredbi. Međutim, propisano krivično djelo se sastoji od pokušaja da se upotrebom fizičke sile ili prijetnjom upotrebe fizičke sile promijeni ustavni poredak Bosne i Hercegovine ili da se svrgnu njene najviše institucije, odnosno organi. Dakle, izvršenja djela su ograničena na upotrebu fizičke sile ili prijetnju njene upotrebe, odnosno fizičkog nasilja, a radnja izvršenja je formulisana kao pokušaj nasilne promjene državnog i društvenog uređenja zemlje – pojašnjava Lapandić.

Evidentne blokade

Stoga, zaključuje, za sada ne postoji osnov za pokretanje istrage u konretnom slučaju.

- S druge strane, notorna je činjenica da su u Bosni i Hercegovini evidentne blokade u funkcionisanju institucija države, od nedovoljnog budžeta za plaće i rad policije, vojske, državnih služebenika, preko raznih oblika nepoštivanja propisa, različitih destrukcija, blokada i devastiranja institucija. Shodno složenom Dejtonskom ustavnom uređenju, jedini je visoki predstavnik pozvan da preduzme adekvatne radnje u cilju zaštite ustavnog poretka koji se, kako vidimo, suptilno napada i urušava i bez primjene fizičke sile, koja zaista predstavlja važan elemenat spomenutog delikta. Umjesto propisane fizičke sile ili prijetnje fizičkom silom, ovaj ograničavajući prag u propisanom krivičnom djelu „napad na ustavni poredak“, potrebno je spustiti i na manji nivo prijetnje, pa čak i određenih radnji činjenja ili nečinjenja koje se ogledaju u nepoštivanju ustavnog uređenja i najviših institucija, čime bi proširili dubinu kažnjive zone – ističe Lapandić.

Proširenje kažnjive zone

Dodaje da ovakva potreba proizilazi i iz činjenice da ova odredba štiti najznačajnije osnovne vrijednosti države, ustavni poredak i najviše institucije.

- I iz radnje izvršenja ovog djela koja uključuje sva djelovanja koja ne predstavljaju neko posebno djelo, nego se smatraju samo kao posebni oblici ovog opšteg krivičnog djela, izvire potreba za proširenjem kažnjive zone. Bivši visoki predstavnik gospodin Incko, nametnuo je dopune u Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca. Nažalost, veličanje ratnih zločinaca i negiranje genocida su matrica ponašanja jednog dijela političara i to se može gledati i slušati na TV-u skoro svake sedmice. Kako nam je svima poznato iz medija, u Tužilaštvu su otvoreni neki predmeti pa i protiv onih koji ne poštuju Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini, ali do danas mi nemamo rezultate ove dopune Krivičnog zakona, pa se stječe utisak da je upitno provođenje i primjena ovih odredbi. Da ne bi bilo kasno za buduće generacije, krajnje vrijeme je da se poduzmu adekvatne mjere i radnje u cilju poštivanja ustavnog uređenja i svih vrijednosti zaštićenih Ustavom Bosne i Hercegovine, a tako i osigura nesmetano funkcionisanja pravne države i vladavine prava i institucija. Visoki predstavnik je na potezu, ne samo u pogledu potrebnih dopuna Krvičnog zakona, nego i uklanjanja s političke scene onih koji nepoštuju ustavno uređenje Bosne i Hercegovine – dodaje prof. dr. Nermin Lapandić.