Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit (Christian Schmidt) iskoristio je danas Bonske ovlasti kojima je poništio odluke Narodne skupštine RS o nepriznavanju odluka visokog predstavnika i Ustavnog suda na prostoru manjeg bh. entiteta.
Šmit je nametnuo i izmjene Krivičnog zakona BiH.
Na stranici OHR-a je objavljen kratki komentar visokog predstavnika nakon korištenja Bonskih ovlasti koji prenosimo u cijelosti.
Zaključci NSRS u suprotnosti sa Ustavom BiH
- Zaključak u vezi sa Zakonom o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, koji je donijela Narodna skupština Republike Srpske na sjednici održanoj 27. juna 2023. godine, sadrži uputstva koja su očigledno u suprotnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
Zaključkom se nalaže Vladi Republike Srpske i obavezuje Narodna skupština Republike Srpske da preduzme konkretne, neustavne radnje. U stavu 2. Narodna skupština Republike Srpske zadužuje Vladu Republike Srpske da podnese Narodnoj skupštini Republike Srpske „Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona RS, kojim će biti propisano posebno krivično djelo za inkriminaciju radnji koje bi mogle biti preduzete protivno odredbama Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH.” Stav 3. istog zaključka obavezuje Narodnu skupštinu Republike Srpske da donese potrebne zakone ili druge relevantne zakonske akte koji sadrže mjere i radnje, uključujući mjere za njihovo hitno raspuštanje, da budu protiv institucija i organa vlasti koji „postupaju suprotno odredbama Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH”.
Dozvolite mi da vas podsjetim da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine među najvišim institucijama države Bosne i Hercegovine, uspostavljen Ustavom Bosne i Hercegovine kao samostalni čuvar Ustava, s isključivom nadležnošću odlučivanja u svakom sporu koji prema Ustavu Bosne i Hercegovine nastane između entiteta ili između Bosne i Hercegovine i entiteta ili entiteta, ili između institucija Bosne i Hercegovine.
Entiteti su obavezni da se pridržavaju Ustava BiH
Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, entiteti i sve njihove jedinice su obavezne da se u potpunosti pridržavaju Ustava Bosne i Hercegovine i zakonodavstva na državnom nivou. Prema članu I/2 Ustava, Bosna i Hercegovina “će biti demokratska država koja će djelovati u skladu sa vladavinom prava”, dok član VI/5 Ustava predviđa da su “odluke Ustavnog suda konačne i obavezujuće, ” i član III.3(b) zahtijeva od entiteta i svih njihovih pododjela da se u potpunosti pridržavaju Ustava Bosne i Hercegovine i odluka njenih institucija.
Uputstva sadržana u dva citirana stava Zaključka, dakle, jasno krše izričite odredbe Ustava Bosne i Hercegovine. Moraju se poštovati jasne obaveze i opredjeljenja koje svi nivoi Republike Srpske imaju prema Ustavu BiH.
Krivična djela
Stoga bi svaki pokušaj usvajanja zakona iz Zaključka bio očigledno neustavan i ne može mijenjati obaveze iz Ustava BiH utoliko što zakon Republike Srpske ne može derogirati jasne i nedvosmislene odredbe Ustava Bosne i Hercegovine.
Konačno, primjena bilo kojeg od uputstava sadržanih u dva stava Zaključka mogla bi spadati u okvire krivičnih djela propisanih Zakonom o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, a donesenih Odlukom Visokog predstavnika od 30. juna 2023. i Krivičnog zakona BiH - naveo je Šmit.
