Predsjednik bh. entiteta Republike Srpske Milorad Dodik "sve više prijeti miru u Bosni i Hercegovini", ocjenjuje u autorskom tekstu za "Deutsche Welle" (DW) bivši visoki predstavnik u BiH Kristijan Švarc-Šiling (Christian Schwarz-Schilling), te poziva međunarodnu zajednicu da sankcioniše Dodika.
Tekst bivšeg visokog predstavnika za DW prenosimo u cijelosti.
Visoki predstavnik za BiH Kristijan Šmit (Christian Schmidt) ponovo je 1. jula iskoristio svoja ovlaštenja kako bi poništio dva neustavna zakona Skupštine Republike Srpske i pooštrio Krivični zakon BiH.
Skupština Republike Srpske, jednog od dva entiteta u BiH s pretežno srpskim stanovništvom, ranije je usvojila zakon kojim se suspenduju sve odluke Ustavnog suda BiH u Republici Srpskoj. Presude Ustavnog suda u skladu s tim više ne bi trebalo da se provode u Republici Srpskoj. Zakon je predložio Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, koji njeguje bliske veze s ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i mađarskim premijerom Viktorom Orbanom.
Taj zakon predstavlja najteže kršenje Ustava Bosne i Hercegovine i Dejtonskog mirovnog sporazuma od završetka rata 1995. godine, pa je samim tim izazvao veliku uznemirenost. Ne čudi što je međunarodna zajednica – američki State Department, EU, NATO i Kancelarija visokog predstavnika (OHR) – odmah reagovala i najavila kontramjere.
Nema više rata, terora i zločina
Prva je uslijedila od Kristijana Šmita, koji je odgovoran za kontrolu Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je okončan užasan rat u Bosni 1995. godine. Šmit je 1. jula poništio dva zakona Skupštine Republike Srpske i izmijenio Krivični zakon u BiH tako da svakome ko ospori ustavni poredak države prijeti kazna do pet godina zatvora. U skladu s tim, isto bi bili kažnjeni i oni koji ne poštuju odluke visokog predstavnika. To znači da javno tužilaštvo u BiH ima čvrstu zakonsku osnovu i mora da procesuira i Dodika i druge počinioce. Drugo je pitanje da li će se to provesti.
Šmit je u vanrednom obraćanju novinarima jasno poručio da su postupci Dodika i Parlamenta Republike Srpske direktno kršenje ustavnog poretka Bosne i Hercegovine i Dejtonskog mirovnog sporazuma. Podsjetio je da je mandat mirovnog sporazuma da se obezbijedi da se rat, teror i zločini poput onih koje su doživjeli Srebreničani i tokom opsade Sarajeva nikada više ne ponove. Kristijan Šmit je pozvao međunarodnu zajednicu da usmjeri nove sankcije protiv svih koji ciljano podrivaju ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
Ostvarenje nekadašnjih ratnih ciljeva
Nakon Šmitove odluke, Dodik je u konfuznom govoru 2. jula najavio da u sljedećem koraku Republika Srpska više neće priznavati Sud BiH, Tužilaštvo i Državnu agenciju za istrage i zaštitu (SIPA) BiH, i da bi on, Dodik, mogao čak i da raspiše referendum o statusu Republike Srpske do kraja godine, ako se pritisci na njega pojačaju. Uz to je rekao da želi i da se ojača entitetska granica između Republike Srpske i Federacije.
Dodik je u svom govoru pokušao da u igru uvuče i Srbiju i njenog predsednika Aleksandra Vučića, ali i sukob sa Kosovom. To ne čudi. Nije tajna da se između dva predsjednika vodi borba za vlast – i naposljetku oko toga ko bi trebalo da vodi kompletan srpski narod u budućnosti. Tako je Dodik rekao da “Šmitove odluke predstavljaju sinhronizovani napad na Republiku Srpsku, Srbiju i Aleksandra Vučića i mene”. Ponovio je da vjeruje u “ujedinjenje sa Srbijom”, što bi, zapravo, značilo ispunjenje velikosrpskih ratnih ciljeva bivšeg predsjednika Srbije Slobodana Miloševića.
Dosljedne sankcije
Predsjednik Vučić se za sada uzdržao od bilo kakvih izjava, samo je rekao da je veoma zabrinut zbog onoga što se događa u Republici Srpskoj i da se boji da je međunarodna zajednica odlučila da zauzme veoma tvrd stav.
Ekonomistica Jelena Trivić, politička miljenica predsjednika Vučića, koja je kao Dodikova protukandidatkinja pod sumnjivim okolnostima izgubila predsjedničke izbore u Republici Srpskoj u oktobru 2022., za nezavisnu Face TV iz Sarajeva je rekla:
- Ja nisam za to da mi kao narod i Republika Srpska postanemo žrtva neodgovornog pojedinca u akciji koja se zove "Kako da spasim svoje milijarde?" Ipak, to je ono što Dodik radi.
Ona je upozorila:
- Dodik prijeti čitavoj RS i narodu koji zbog njegovih neracionalnih odluka mora da postane topovsko meso.
Sada je na potezu međunarodna zajednica. Ne smiju se praviti greške koje su se pravile dok sam ja bio visoki predstavnik, kada su me SAD spriječile da preduzmem mjere i pokažem Dodiku gdje su mu granice. Međunarodna zajednica ima sada mnogo mogućnosti da sankcioniše Dodika. S tim što te sankcije moraju dosljedno da se primjenjuju.
Djelovati mudro i odlučno
Ne treba gubiti iz vida da je Dodik, zapravo, Putinova produžena ruka na zapadnom Balkanu. Dodik poručuje da će ići do kraja, jer drugog izbora nema. Upravo ta rečenica bi sve nas trebalo da uzdrma, jer Dodik više nema šta da izgubi. To ga čini veoma opasnim.
Slažem se s glasovima nezavisnih intelektualaca, koji su u članku za portal "Slobodna Bosna" rekli: "Odgovor na Dodikov puzajući državni udar mora biti konfrontacija, a ne kompromis i ustupci… Korištenje policijskih snaga, snaga misije EUFOR Altea ili upotreba tzv. over-the-horizon snaga NATO, moralo bi hitno da se razmotri, prije svega slanjem interventnih trupa na geostratešku najbitniju lokaciju: Distrikt Brčko. Dodik neće stati dok ne bude zaustavljen."
Sada se mora postupiti veoma mudro i s velikom odlučnošću. Međunarodna zajednica ne smije da ponovi greške iz devedesetih. Dodik ne smije da započne novi rat.
