Uoči 28. godišnjice genocida nad Bošnjacima koji su u julu 1995. godine počinili pripadnici Vojske i MUP-a RS, muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlović u intervjuu za Fenu govorio je o svetosti čovjekovog života, genocidu nad Bošnjacima, o memorizaciji genocida i nastojanjima da se ublaže posljedice stradanja bošnjačkog naroda u ovom i drugim teškim zločinima.

Muftija Fazlović napominje da je u objavljenim Svetim knjigama naglašen poseban status čovjeka kao krune svega stvorenoga prema kojem se nužno iskazuje poštovanje, ne izdvajajući nikoga po vjerskoj, kulturnoj ili rasnoj pripadnosti. Mnoštvo religijskih, kulturnih i jezičkih identiteta izraz je mudrosti Božijeg stvaranja.

Islamsko učenje 

-U različitim historijskim periodima, određeni narodi su sebi dali za pravo da u ime navodne nacionalne, kulturne i religijske supremacije pokoravaju druge narode i države, nerijetko vršeći nad njima i najteže oblike zločina. Odnos muslimana prema drugom i drugačijem zasniva se na islamskom učenju koje svakom čovjeku nužno priznaje integritet Božijeg stvorenja čiji život, vjera, imovina, čast i potomstvo predstavljaju neupitne i zaštićene vrijednosti – kazao je muftija Fazlović na početku razgovora za Fenu.

Naglasio je da su na širem južnoslavenskom prostoru, u posljednjih skoro dvije stotine godina, nad muslimanima Bošnjacima više puta počinjeni zločini koji se prema Konvenciji Ujedinjenih nacija o sprečavanju i kažnjavanju genocida osnovano mogu imenovati genocidom.

Agresija na BiH 

- Agresijom na Bosnu i Hercegovinu, proces osporavanja Bošnjacima njihove nacije, kulture, historije i jezika dosegao je svoj vrhunac. Devedesetih godina dvadesetog stoljeća, kada se genocid nad Jevrejima smatrao pitanjem prošlosti i zastrašujućim ljudskim zlodjelom koje se više nikada neće ponoviti, genocid je počinjen nad autohtonim evropskim narodom muslimanima Bošnjacima. Etničko čišćenje Bošnjaka s teritorija na kojima su živjeli ostvarivano je u skladu s dugoročnom velikosrpskom ideologijom i politikom, uključujući masovne zločine nad bošnjačkim stanovništvom i bjelodanu težnju za potpunim uništenjem tragova njihovog postojanja. Na udaru agresora našle su se džamije, mesdžidi, tekije, biblioteke, mezarja, kulturno-historijsko naslijeđe... - ističe muftija Fazlović.

Naglašava da zločin genocida postaje moguć onda kada čovjek napusti zbiljsku istinu o sebi i smislu vlastitog života na Zemlji, smatrajući sebe apsolutom i "mjerom svih stvari".

Muftija Fazlović poručuje da se nalazimo pred imperativom da se moderni čovjek poduči da zločin genocida, i svaki drugi zločin protiv čovjeka, predstavlja atak na poredak koji je uspostavio Uzvišeni Bog, a u kojem ljudskom životu pripada najveća vrijednost.

- Islamski diskurs skoro šest stoljeća određuje duhovno-moralni habitus i vjersko-kulturni identitet Bošnjaka muslimana koji život svakog čovjeka smatraju svetim. Vrijednosti drugih i drugačijih Bošnjaci poštuju i štite, pa i onda kada su izloženi najmonstruoznijim zločinima. U Kur'anu se obznanjuje: ... ako neko ubije nekoga ko nije ubio nikoga, ili onoga koji na Zemlji nered ne čini – kao da je sve ljude poubijao; a ako neko bude uzrok da se nečiji život sačuva – kao da je svim ljudima život sačuvao. (El-Ma’ida, 32). Slobodu i priliku za dostojanstven život moraju imati svi ljudi naše zemlje, sa svim svojim različitostima, i to nastaje kao rezultat stalnog zalaganja na putu dobra, ali smo obavezani i na neprestanu borbu protiv zla i nečovječnosti – podvlači tuzlanski muftija.

Govoreći o prikrivanju istine o genocidu, ističe da je i dvadeset i osam godina poslije okončanja genocida prisutna matrica mišljenja koju razvijaju pojedini predstavnici društveno-političkih struktura srpskog naroda – da i pored pravosnažnih presuda međunarodnih, evropskih i sudova u Bosni i Hercegovini, genocid nad Bošnjacima nije počinjen.

- Bošnjaci imaju obavezu da stalno doprinose kako bi se saznao i sačuvao svaki djelić istine o genocidu i njegovim razmjerama. Činimo to s ciljem da se ovo najveće zlodjelo našem narodu ne ponovi. Da se ne dogodi nijednom narodu u budućnosti. Memorijalni centri, šehidska mezarja, spomen-obilježja na mjestima stradanja i na lokalitetima masovnih grobnica, pisana riječ..., najpouzdanije će doprinositi (o)čuvanju istine za buduće generacije, za Bošnjake ali i sve ljude i narode svijeta. Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini kontinuirano doprinosi memorizaciji genocida i drugih zločina. Sabor Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini donio je Deklaraciju o genocidu nad Bošnjacima u Srebrenici, a Vijeće muftija Fetvu kojom proglašava lokalitete Srebrenica i Žepa Šehitlucima genocida nad muslimanima Bošnjacima, te Fetvu o proglašenju područja Prijedora i doline rijeke Sane Šehitlucima i područjem najtežih zločina s elementima radnji činjenja genocida – kazao je muftija Fazlović.

Na osnovu navedenih fetvi, kako je muftija poručio, ovi šehitluci imaju svoj trajni hurmet, s posebnim normama ponašanja za muslimane i muslimanke. Vijeće muftija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini obavezalo je svakog muslimana i muslimanku da čine sve što mogu kako bi se posljedice genocida umanjile koliko je to najviše moguće.

Trajna poruka 

- Prema utvrđenom programu Rijaseta Islamske zajednice, u svim džematima u domovini i dijaspori obilježava se godišnjica genocida, ali i drugih zločina tokom cijele godine, s ciljem da se uzme trajna pouka i ublaže posljedice s kojima se generacije Bošnjaka suočavaju. Na šehidska mezarja trajno ćemo dolaziti i svojom vjerom i pobožnoću svjedočit plemenitu žrtvu šehida. Šehidske dženaze, koje već dugo obavljamo, istovremeno su naš kolektivni zavjet da ćemo istrajati da se svaki ubijeni Bošnjak pronađe i da se svaki zločinac kazni. Pored dženaza-namaza i komemoracije koja se obavi 11. jula, važni su i svi drugi programi obilježavanja godišnjice genocida. Posebno ističemo Marš mira, svojevrsnu žrtvu kojom se učesnici žele identificirati s onima koji su prošli taj put u najvećim mukama, u stradanju. Sudjelujući u Maršu mira, šaljemo poziv svim ljudima, da sagledaju, spoznaju dokle seže ljudsko nedjelo, kakav zločin može počiniti čovjek i koliki su razmjeri genocida počinjenog nad Bošnjacima – ističe muftija Fazlović.

Na pitanje o tome šta je Srebrenica bošnjačkom narodu danas a šta bi trebalo da bude, odgovara da svaki Bošnjak duboko saosjeća sa preživjelim Srebreničanima i porodicama žrtava najtežeg zločina genocida.

- Pored našeg emocionalnog odnosa prema Srebrenici, pored svega do sada učinjenog, naša odgovornost za budućnost života u Srebrenici stalno se mora preispitivati i popravljati. Pred našim narodom, ali i svim drugim istinoljubivim ljudima, ostaje trajna obaveza da se sazna i sačuva potpuna istina o genocidu i zastarašujućim razmjerama stradanja Bošnjaka. Majke Srebrenice, pretočivši svoju majčinsku ljubav i tugu u snagu borbe za istinu i pravdu, daleko su ispred svih nas u toj teškoj borbi. Istrajat ćemo na putu istine i pravde zajedno s porodicama šehida. Istrajat ćemo i u našoj podršci Bošnjacima koji su obnovili svoj život u mjestima povratka širom Podrinja. Zajedno ćemo se suprotstaviti svim vidovima pritisaka na Bošnjake Srebrenice, Bratunca, Vlasenice, Zvronika... Na to nas obavezuju desetine hiljada šehida Podrinja i njihovi najbliži – poručio je na kraju intervjua za Fenu muftija tuzlanski Vahid-ef. Fazlović.