Evropska zelena agenda je strategija iz 2019. godine, koja bi trebala Evropu učiniti prvim „klimatski neutralnim“ kontinentom do 2050. godine. Kako bi ovaj cilj bio ostvaren, države potpisnice moraju postepeno raditi na uvođenju čiste energije za pokretanje svih ekonomskih procesa. Na taj način bi se smanjivao negativan utjecaj korištenja fosilnih goriva u cijeloj ekonomiji.

Zelena agenda za zapadni Balkan usvojena je u Sofiji na samitu koji je održan u novembru 2020. godine. Među potpisnicima Sofijske deklaracije je i Bosna i Hercegovina.

Bh. entitet Republika Srpska je u februaru 2022. godine usvojio Zakon o obnovljivim izvorima energije. Ovim zakonom uređuje se planiranje i poticanje proizvodnje, kao i potrošnja energije iz obnovljivih izvora, tehnologija za korištenje obnovljivih izvora energije, certificiranje proizvodnih postrojenja, mjere poticaja, provođenje sistema poticanja proizvodnje, proizvodnja električne energije od kupaca-proizvođača pojedinačno ili u okviru zajednica, način vođenja registra i druga pitanja od značaja za ovu oblast.

S druge strane, na nivou entiteta Federacija BiH sličan zakon još nije donesen.

Vjetar i sunce

Kako u razgovoru za „Dnevni avaz“ ističe Denis Žiško, koordinator programa „Energija i klimatske promjene“ AARHUS centra u BiH, mi kao država „kasnimo u cijeloj priči“.

- Evropa je davno krenula u dekarbonizaciju energetskog sektora, a sad već polako ide dekarbonizacija transporta i ostalih sektora koji, ustvari, utječu na klimatske promjene. Ono što se dešava kod nas u BiH, što je veliki problem ne samo kod nas nego i na zapadnom Balkanu jeste što su političke strukture veoma ovisne o finansijskim i političkim benefitima koje imaju od monopola na proizvodnju električne energije iz fosilnih goriva. A u isto vrijeme ne ulažu u mjere smanjenja zagađenja zraka, što strahovito utječe na građane. Tako da, praktično, na račun našeg zdravlja oni zarađuju novac - naveo je Žiško.

Kako je istakao, s dekarbonizacijom se kasni zato što je „monopol u njihovim rukama, njima je to drago i ne žele ga se odreći“.

- Samim tim su iskomplicirali procedure za prelazak na obnovljive izvore. Očiti primjer toga je činjenica da je, recimo, Federacija jedina u regionu koja nema usvojen novi zakon o obnovljivim izvorima, koji je bio na Parlamentu, napokon, 21. juna i onda je povučen zato što su se opet javili neki lobiji koji su uložili amandmane - naveo je Žiško.

Dodao je da BiH ima izuzetno dobre potencijale i za vjetar i za sunce, koji su potpuno neiskorišteni. Ukazao je i na potencijalne probleme s kojima ćemo se, prije ili kasnije, suočiti.

Puna mreža

- Mi smo davno trebali pokrenuti tu tranziciju, ali zbog tog insistiranja na uglju, ta je tranzicija blokirana. Suočit ćemo se s nedostatkom kapaciteta na elektroenergetskoj mreži koja će moći primiti energiju iz silnih novih obnovljivih izvora koji će se izgraditi u sljedećem periodu. To je problem s kojim ćemo se mi suočiti vrlo brzo zato što su vlasti opet zbog politike i nepotizma već izdale više priključaka nego što trenutna mreža može da primi. Tako da, kad u Federaciji usvojimo zakon o obnovljivim izvorima, imat ćete ljude i građane koji će željeti da se priključe, ali neće moći zato što je mreža puna. To se govori isto i o visokonaponskoj mreži, odnosno prijenosu i u distributivnoj mreži, gdje će se priključivati građani sa svojim fotonaponskim elektranama na krovu svojih domaćinstava. Tu ćemo imati problem kapaciteta, recimo, „Elektrodistribucije“ - istakao je on.

Osvrnuo se na pitanje koje brine mnoge građane BiH, kao i same zaposlenike - zatvaranje rudnika.

- Kada govorimo o zatvaranju rudnika, postoji nešto što se zove platforma za promjenu i tranziciju regiona ovisnih o uglju koja funkcionira već nekoliko godina. Postoje načini koji će se, koristeći iskustva zapadnih zemalja, ići u što bezbolniju tranziciju, a najbolji način je da se otvore nove ekonomske mogućnosti u tim područjima da bi ti ljudi našli mogućnost da zarade za život u nekom drugom sektoru. Rješenje za područja koja su trenutno ovisna o uglju je da se osiguraju ekonomske aktivnosti koje nisu vezane za sektor uglja i na taj način se otvore nova radna mjesta, gdje će se ili rudarili ili članovi njihovih porodica zaposliti i osigurati egzistenciju svojih porodica - rekao je Žiško.

Sredstva EU

Žiško je naveo da proces pravedne tranzicije u našoj zemlji jednim dijelom finansira Evropska unija.

- Isto tako imaju krediti, Svjetska banka, međunarodne institucije koje to podržavaju, ali ono što nama nedostaje jeste fond za pravednu tranziciju koji postoji u EU, ali taj fond se u najvećem djelu puni od taksi za CO2 emisije i drugih izvora. Nažalost, kod nas nisu još uvedene takse za CO2 emisije, a da ne govorimo o sredstvima koja idu u Fond za zaštitu okoliša koji je trebao davno postati Fond za zaštitu okoliša i energetsku efikasnost koji bi mogao biti jedan od izvora za finansiranje pravedne tranzicije.

Zakon o obnovljivim izvorima energije usvojile su davno sve zemlje regiona, te RS, naveo je Žiško.