Vlada i Ministarstvo zdravstva Unsko-sanskog kantona, u koordinaciji s menadžmentom Kantonalne bolnice “Dr. Irfan Ljubijankić” u Bihaću, pokreće generacijski projekt otvaranja odjela interventne kardiologije. Ideja već postoji nekoliko godina, a ovih dana je intenzivirana.
Riječ je o projektu koji je uvršten u Strategiju razvoja zdravstva u Unsko-sanskog kantona za periodu 2021-2027. godina i to je primarni zadatak.
Adekvatan prostor i oprema
Da bi se nešto takvo realiziralo i počelo da funkcionira, kako ističe ministar zdravstva USK-a Muris Halkić, neophodno je ispuniti određene pretpostavke koje, prije svega, uključuju educiran i obučen kadar koji će provoditi procedure koje su neophodne, adekvatan prostor i opremu.
- U tom kontekstu su i kolege koje su ranije obnašale poziciju ministra zdravstva, bili spremni da idu u taj proces. Međutim, s obzirom da ništa od navedenih pretpostavki koje su potrebne za pokretanje takvog jednog projekta nije postojalo, onda je i taj projekat stavljen na čekanje. Sada smo došli u poziciju da možemo razmišljati o tom projektu i praviti planove za njegovu realizaciju u smislu osposobljavanja odjela u okviru kardiologije pri Kantonalnoj bolnici u Bihaću - navodi Halkić u razgovoru za Fenu.
Kako kaže, održan je sastanak s kardiolozima kojem je prisustvovao i direktor bolnice koji će koordinirati kompletan proces, a razgovaralo se o edukaciji kadra.
- Imamo četiri kardiologa koji su izrazili spremnost, volju i želju da rade te procedure. Imamo također i dvoje ljekara koji su na specijalizaciji i subspecijalizaciji iz kardiologije, tako da ćemo imati jednu širu bazu ljekarskog kadra što je najbitnije u svemu tome - ističe Halkić.
Idejno rješenje
S obzirom da Kantonalna bolnica ne raspolaže adekvatnim prostorom koji bi se mogao urediti za te namjene, došlo se na ideju da se dio prostora koji se nalazi uz samu kardiologiju, gdje se trenutno nalazi Centar za urgentnu medicinu (CUM), izmjesti na drugu lokaciju, a da se tu smjesti buduće odjeljenje interventne kardiologije.
Halkić naglašava da je potrebno napraviti idejno rješenje u skladu sa zakonskim normativama koji se traže kada je takva vrsta zdravstvene usluge u pitanju. To je zadatak direktora, koji sada treba angažirati struku koja će se baviti tim pitanjem, te da pronađe alternativu za izmještanje kuhinje koja se nalazi ispod tog prostora u koji bi onda smjestio CUM.
Zadatak je dat i kardiolozima da sačine plan i program aktivnosti, dinamiku i edukaciju.
- Moj stav i razmišljanje je bilo da bi se oni mogli upućivati u susjednu Republiku Hrvatsku na edukaciju, s obzirom da imaju referentne centre, a bliži su nego ostali klinični centri u Federaciji BiH i državi BiH. Oni nisu iskazali spremnost da idu tamo jer bi im to bilo komplikovano zato što bi odlazila dva ljekara a onda bi kardiologija kao odjel bila deficitarna s ljekarskim kadrom. Onda smo došli do stava da idemo s angažmanom ljekara koji imaju iskustvo u tome i koji su se bavili tom vrstom kardiologije, kako bi ovdje obučavali naše kadar. Da li će to biti ljekari iz Sarajeva, Tuzle ili od nekud drugdje, ovisi s kim ćemo napraviti sporazum - kaže ministar Halkić.
Kako je pojasnio, kada osoba doživi infarkt miokarda, neophodno je hitno i promptno djelovati. Takva akutna stanja uključuju intervenciju unutar “zlatnog sata”, zašto su pacijenti u Unsko-sanskom kantonu kada je u pitanju kardiologija trenutno uskraćeni takvim zahvatima jer ne postoje obučeni ljekari koji bi to vršili, niti Kantonalna bolnica u Bihaću posjeduje opremu za izvođene tih zahvata. Radi se o stanjima venske tromboze koja, podvlači Halkić, mogu završiti smrtnim ishodom ako se pravovremeno ne djeluje.
Potrebne edukacije
- U tom vremenskom periodu je potrebno uraditi dijagnostiku, koronografiju ako je došlo do onkluzije krvne žile i naravno rekanalizaciju. Sve se to može raditi u okviru ovog centra kojeg planiramo pokrenuti. U tom slučaju ne bi velik broj pacijenata koji dožive infarkt, imalo trajne posljedice i invalidnost, te bili nesposobni za rad i normalan život. Pored svega navedenog, potrebno je educirati i medicinski kadar koji bi radio s ljekarima i asistirao im pri tim zahvatima - kaže kantonalni ministar zdravstva.
To uključuje, dodaje on jednu širu grupu ljudi koji će proći potrebne edukacije, te ako bude potrebno i jedan dio obuke za određene procedure proći u sličnim centrima.
- Najvažnije od svega je da je stvorena jedna kritična masa koja je spremna i mislim da smo to i na sastanku zaključili, kako je krajnje vrijeme da idemo u realizaciju tog projekta i da smo upravo mi ta generacija koja to treba realizirati - poručuje ministar Halkić u razgovoru za Fenu.