Ubistvo Nizame Hećimović koje je uživo na Instagramu prenosio monstrum Nermin Sulejmanović zgrozilo je BiH i region. Nasilje nad ženama koje često završava ubistvom, i to najčešće od bračnih partnera, decenijama je jedan od gorućih problema bh. društva. Zbog toga mnogi smatraju da bi rješenje bilo uvođenje krivičnog djela femicid, koje bi posebno sankcioniralo zločine na spolnoj osnovi.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, većinu slučajeva femicida počine partneri ili bivši partneri, pri čemu su prije toga često prisutni zlostavljanje, prijetnje ili zastrašivanje, seksualno nasilje ili situacije u kojima žene imaju manju moć ili manje sredstava od svojih partnera.
Nije jasno
Prema globalnom izvještaju o ubistvima Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC) objavljenom 2019., koje iznosi podatke za 2017., te je godine širom svijeta s namjerom ubijeno 87.000 žena.
Više od polovine njih (50.000) ubio je njihov intimni partner ili član porodice.
U većini zemalja u krivičnom pravu femicid ne spada u neku posebnu kategoriju, već se svrstava u ubistvo. Samo nekoliko zemalja legalno priznaje femicid, od kojih je većina u Latinskoj Americi.
Nijedna država članica EU nije definirala femicid u svom zakonodavstvu.
Parlament Velike Britanije nedavno je odbacio peticiju u kojoj se traži da se femicid proglasi zločinom, navodeći: „Nije jasno šta peticija traži od britanske vlade ili parlamenta. Ubistvo se već smatra zločinom, pa nismo sigurni šta želite postići stvaranjem novog prekršaja.“
Bolja zaštita
Prema navodima nekih stručnjaka, uvrštavanjem femicida u krivični zakon priznala bi se mizogina priroda ovih zločina, ali i dobio pristup tačnijim podacima, što na kraju može rezultirati boljom zaštitom žena.
Naprimjer, u Meksiku ne samo da je femicid priznat zakonom već je 2020. Kongres odobrio strožije kazne za femicid – od 45 do 65 godina zatvora.
No, ove odredbe i kazne nisu dovele do viših stopa osuda ili smanjenja ovih zločina.
Prevencija nasilja u porodici
Postavlja se pitanje kako sniziti stope femicida. Vlada Perua se često navodi kao pozitivan primjer u zaštiti nasilja nad ženama. Peru ima „nekoliko agencija sa specijaliziranim radnim grupama za smanjenje broja femicida i procesuiranje zlostavljača, uključujući hitne centre za žene, hitnu liniju za žrtve nasilja nad ženama i specijalizirane policijske odjele za prevenciju nasilja u porodici“.
Prema istraživanju Univerziteta “Bristol Presssugestes”, društva moraju pomno sagledati svoja stanovišta o „muževnosti i ženstvenosti, ravnopravnosti spolova, porodičnom nasilju i femicidima, patrijarhalnoj ideologiji, tradicionalnim vrijednostima, ulozi religije u društvu i medijskom izvještavanju o femicidima i nasilju nad ženama“.
Zemlje u Latinskoj Americi usvojile su zakone koji kriminaliziraju femicid i gdje se on navodi kao posebno djelo u krivičnim zakonima. Ipak, nema naznaka smanjenja broja ubistava žena i djevojaka koja su povezana s njihovim spolom, piše UNODC.
