Proteste na entitetskoj liniji profesor sigurnosti Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA-e Armin Kržalić ne želi porediti s „balvan-revolucijom“ iz 90-ih, jer smatra da se u ovom slučaju radi o manipulaciji građanima s ciljem spašavanja jednog političara. Samo institucionalnim pristupom i insistiranjem na odgovornosti onih koji trebaju kontrolirati rad i političara i nevladinih organizacija možemo zaustaviti tumaranje koje ne vodi nigdje.
Interesne grupe
Kržalić smatra da protesti neće riješiti probleme građana, već interesne grupe koja je i najglasnija.
- Ovo ne treba postati praksa. Nadam se da će ovo vrlo brzo ostati iza nas, a ostat će pitanja ekonomije, odlaska mladih, minimalne plaće, da je u BiH standard najniži, a cijene hrane i ogrjeva veće nego u svim zemljama EU. Zato političari i pribjegavaju ovakvim scenarijima, da građani ne bi tražili od njih da rješavaju konkretne stvari. Oni se jedino i znaju baviti etnonacionalnim pitanjima. Unazad 10-15 godina jedni te isti ljudi prodaju istu maglu određenoj interesnoj grupaciji, oni profitiraju, dok građani tonu u minuse i obraćaju se bankama za kredite – kaže Kržalić.
Upozorava da manipulacija s građanima može prerasti u problem, ako institucije ne budu radile u skladu sa zakonom i svojim nadležnostima.
Krivično djelo
- Vrlo jasno, i na srpskom, i na hrvatskom, i na bosanskom jeziku, prijevod Aneksa 4. Ustava BiH glasi da niko ne može provoditi bilo kakvu kontrolu ili zaustavljati kretanje ljudi, roba, usluga na linijama entiteta. Institucije imaju legitimno pravo da ovakve događaje zaustave i ne dozvole bilo kakva okupljanja na entitetskim granicama - kaže Kržalić.
Ovakvi skupovi, dodaje, produkt su nepostojanja pravne države, jer dugo čekamo potvrđivanje optužnica protiv političara, dok se tužbe protiv građana koji počine neko krivično djelo da bi preživjeli vrlo brzo procesuiraju. U prvi plan se guraju udruženja koja se finansiraju iz budžeta i služe kako bi kazala ili uradila ono što političari u određenom momentu ne mogu.
Ukazuju i na potrebu da se i sistem finansiranja udruženja promijeni, te podsjeća na procjene po kojima se za rad stotina udruženja u BiH izdvaja oko 100 miliona KM godišnje, iako bi ta sredstva bilo korisnije utrošiti na projekte iz oblasti demokratizacije društva i relaksiranje odnosa, naprimjer.
Zabrana rada
U zakonu jasno stoji da svako udruženje koje se bude zalagalo ili profiliralo i protežiralo određene političke ideje treba biti zabranjeno.
- Sud BiH može da zabrani takvo udruženje, ali nismo imali nijedan primjer takvog djelovanja. Zato ona idu korak dalje, ka ekstremizmu ili radikalizmu – ističe profesor Kržalić.
