Sve zemlje zapadnog Balkana su do sada ratificirale tri sporazuma o mobilnosti iz Berlinskog procesa, a Bosna i Hercegovina je, nažalost, jedina zemlja u regionu koja taj posao nije završila.

Rečeno je to na Konferenciji "Tri sporazuma o saradnji - godinu dana nakon potpisivanja" koju su danas u Parlamentarnoj skupštini BiH organizirali Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Institut za saradnju i razvoj (CDI - Albanija) i Centar za politike i upravljanje (CPU - BiH).

Slobodno kretanje

Direktorica CDPD-a Aida Daguda smatra da su tri sporazuma o mobilnosti veoma važna, jer omogućavaju građanima u cijeloj regiji, svih šest zemalja zapadnog Balkana, da se slobodno kreću, koristeći samo ličnu kartu, ali i slobodno kretanje u akademskom sektoru te kretanje radne snage.

- Smatramo da je vrlo važno da je ovaj događaj u Sarajevu. S našim organizatorima smo odlučili da Berlinski proces dovedemo ovdje i da pričamo s aspekta građana - kazala je.

Pojasnila je da je Berlinski proces politički proces koji svu regiju priprema i vodi prema članstvu u Europskoj uniji.

- To je zaista proces koji traje dosta dugo, a BiH je jedna od prepreka na putu implementacije ovih sporazuma. Svih šest zemalja su potpisale ove sporazume o mobilnosti, još BiH i Sjeverna Makedonija nisu ratificirale sporazume - pojasnila je.

Tvrdi da u BiH ima političkih prepreka, te da je predsjednik RS Milorad Dodik izjavio da neće dozvoliti da se potpišu i ratificiraju sporazumi BiH.

- Zbog toga šaljemo poruku da je to vrlo važno za kvalitet života građana koji smo odlučili da ostanu živjeti ovdje - zaključila je.

Ratifikacija sporazuma

Šef Delegacije Evropske unije Johan Satler (Johann Sattler) kazao je da su se okupili na konferenciji kako bi propratili stanje ratifikacije tri sporazuma o mobilnosti koji su potpisani prošle godine na Samitu u Berlinu.

- Za mjesec očekujemo novi samit i nadamo se da ćemo imati priliku vidjeti da su svi ovi sporazumi ratificirani - istakao je.

Naglasio je da su integracija u regionu i integracija s Evropskom unijom dvije stvari koje idu ruku pod ruku te da nisu dva odvojena procesa.

- Želim da što prije dođe do integracije i da 18 milliona ljudi ima jedinstveno tržište, a da zemlje pokažu da mogu sarađivati između sebe. Imamo poseban zamah, otvorili smo pregovore sa Albanijom, uskoro očekujemo da otvorimo sa Sjevernom Makedonijom - kazao je.

Novi paket pomoći

Najavio je da će predsjednica Evropske komisije Ursula fon fer Lajen (Von der Leyen) u oktobru doći u Bosnu i Hercegovinu kako bi najavila novi paket pomoći, ali da to nije samo novac.

- Očekujemo napredak o pitanju regionalne integracije i određene reforme na domaćem planu posebno o pitanju vladavine prava - naglasio je Satler.

Istakao je da ostaje pitanje sporazuma o mobilnosti samo sa ličnim kartama, budući da je pet drugih zemalja napredovalo u ratifikaciji tog sporazuma.

- Preostaje samo da Bosna i Hercegovina riješi to pitanje. Ono je posebno opterećujuće jer je jedini preostali vizni režim u regionu između BiH i Kosova koji ometa 10.000 ljudi koji imaju potrebu da putuju između BiH i Kosova - rekao je Satler.

Izvršni direktor Centra za politiku i upravljanje Adis Muhović kazao je da je Bosna i Hercegovina,  nažalost, na začelju.

- U BiH nema konsenzusa oko ova tri sporazuma i mi smo jedina zemlja u kojoj je proces razdvojen. Tri sporazuma ne idu u paketu, sporazum o slobodi kretanja je na jednoj strani, a druga dva sporazuma o priznavanju kvalifikacija i diploma na drugoj strani - kazao je.

Milorad Dodik blokira

Tvrdi da to nema mnogo veze sa strukturama vlasti, već da li je Milorad Dodik u vlasti.

- On je osoba koja primjenjuje taktiku zadržavanja svih najznačajnijih političkih odluka te ih onda koristi kao polog u pregovaranju ili prodaje kao političke usluge. U ovom slučaju definitivno je Milorad Dodik osoba koja je odlučila da blokira sporazum o slobodi kretanja s ličnim kartama u regionu - poručio je.

Sporazum o slobodi kretanja s ličnim kartama je, kazao je, u osnovi dizajniran da se poprave odnosi između Bosne i Hercegovine i Kosova.

- I to bi bilo važno za našu ekonomiju, s obzirom na to da BiH ima strateške interese na Kosovu, koje trenutno zbog kompletnih situacija, jednostavno blokade i viza, ne može na pravi način da iskoristi - kazao je.

Šef političkog odjela Vijeća za regionalnu saradnju Amer Kapetanović pozvao je institucije BiH da iskoriste ovaj mjesec dana do samita Berlinskog procesa u Tirani koji se održava 16. oktobra.

Tvrdi da je Berlinski proces trenutno najbolji okvir za regionalnu saradnju.

- Šanse su velike, pogotovo u novom biopolitičkom kontekstu, imajući u vidu činjenicu da je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen najavila novi plan za fazno pristupanje zapadnog Balkana Evropskoj uniji - kazao je.

Ekonomija zapadnog Balkana

Istakao je da, s jedne strane, postoji zagovaranje Otvorenog Balkana, a, s druge, Berlinski proces.

- I Otvoreni Balkan i Berlinski proces su, ustvari, pokazatelji da je region sazrio za saradnju, to je jako važno. Berlinski proces je stariji i on je inkluzivan. Svih šest ekonomija zapadnog Balkana ravnopravno učestvuju u njemu. Otvoreni Balkan je nastao na jednoj drugoj osnovi. Ali ono što se zagovara u Otvorenom Balkanu i ono što imamo u Berlinskom procesu je komplementarno, da ne kažem isto - pojasnio je.