Uprkos pokušajima dijela političara da se pomaci u ispunjavanju evropskih prioriteta – usvajanje izmjena Zakona o VSTV-u BiH, Zakona o ombudsmenu za ljudska prava BiH i Zakona o slobodnom pristupu informacijama u institucijama BiH – predstave kao dovoljni za pozitivno mišljenje i početak pregovora o članstvu, BiH je još vrlo daleko od takve odluke. Analiza “Transparency Internationala” u BiH pokazuje da je naša zemlja, u odnosu na 14 prioriteta EU, u brojnim segmentima čak nazadovala.

Usvajanje zakona

- Ne samo da ne postoji napredak u ispunjavanju uvjeta i približavanju EU već se BiH udaljava od EU. Za argumentaciju ove teze potrebno je vidjeti samo kakvu tragikomičnu despociju od RS pravi njen apsolutni vlasnik Milorad Dodik uvođenjem kriminalizacije klevete i zakona o stranim agentima. To, dakako, nema nikakve veze s EU, ali ima s njemu omiljenom Rusijom. Istina, on to i ne krije – navodi u nedavno objavljenom autorskom tekstu Srđan Blagovčanin, predsjedavajući Upravnog odbora TIBiH.

Novi se očekuje u oktobru, ali, prema izvještaju Evropske komisije za 2022./2023. godinu o spremnosti 10 država s aspiracijama za članstvo, koji je obuhvatio 33 prioritetna poglavlja, BiH je na posljednjem mjestu. Porazno je to što su za EU spremnije Moldavija, Gruzija, pa čak i Ukrajina, koja se nalazi u ratnom stanju.

- Za posljednjih pet godina u BiH je usvojeno 29, a u Srbiji više od 1.000 zakona usaglašenih s EU, pa nam je samo iz tog podatka sve jasno. Za evropski put je važna primjena zakona. Osim toga, BiH je druga po korupciji, a zahvaljujući tome i najsiromašnija zemlja u Evropi. S tim, sigurno, ne možemo ići dalje evropskim putem - kaže analitičar Draško Aćimović, bivši bh. diplomata.

Evropa 1

Aćimović smatra da svih 14 evropskih prioriteta treba biti usvojeno na posebnoj konferenciji, uz učešće i pomoć država koje su garanti Dejtonskog sporazuma.

- To ne bi bio Dejton 2, već Evropa 1. S usvajanjem 14 prioriteta moglo bi se riješiti i sve ostalo, da BiH postane funkcionalna država koja bi brzo išla prema EU. Ovo što sada imamo je vrlo loš i opasan put - ističe Aćimović.

Znak ludila

Blagovčanin ističe da bi realna ocjena trenutne situacije, bez fantomskog optimizma, morala biti polazna osnova za razmišljanje kako izaći iz ovakvog stanja.

- Davno je Ajnštajn ustvrdio da je raditi isto, a očekivati drugačiji ishod pouzdan znak ludila. Mi smo uporno pokušavali i još pokušavamo upravo to, ali i empirijski smo se uvjerili u tačnost Ajnštajnove ocjene. Možda je vrijeme da pokušamo drugačije. Ovdje se nikako ne radi o tome da EU nema alternativu, ima, kao što i sve ima alternativu, ali je svaka od njih nemjerljivo gora. Vidimo to i iz vlastitog iskustva, živimo alternativu koja se može okarakterisati kao opšte propadanje države i društva - dodaje Blagovčanin.

Konferencija o budućnosti BiH bi na najbolji mogući način BiH pokrenula naprijed, a, ako je potrebno, političare treba, kao u Dejtonu, zatvoriti 20 dana i ne puštati ih dok se ne dogovore, smatra Aćimović.