Muzej "Život u Sarajevu pod opsadom 1992-1995" otvoren je u okviru Privatne ustanove kulture Bosanski muzeji sjećanja, na godišnjicu početka opsade Sarajeva 5. aprila ove godine. Bilježi značajan broj posjeta domaćeg stanovništva i turista, a postavka konstantno raste te postoji potreba za novim prostorom.

Kultura sjećanja

Kustos u Muzeju "Život u Sarajevu pod opsadom" Nedim Mehić ističe da su smatrali da je od izuzetnog značaja, ne samo za grad Sarajevo već Bosnu i Hercegovinu, postojanje muzeja koji će govoriti o opstanku pod najdužom opsadom jednog glavnog grada u historiji.

Muzej je mjesto u kojem se njeguje kultura sjećanja i čuvaju od zaborava priče i predmeti koji podsjećaju na period opsade Sarajeva koja je počela 5. aprila 1992. godine, a okončana 29. februara 1996. Koncipiran je na ličnim pričama žrtava te sadrži bogatu postavku ličnih predmeta, različitih eksponata, video materijala, dokumentarce i slično.

- Time nastoji, na poseban način, približiti strahote rata posjetiocima i vratiti dostojanstvo žrtvama, koje su mnogo više od pukih statističkih podataka i brojeva - naglasio je Mehić.

Ističe da se Muzej, kao i ustanova kulture u cjelini, od prvih dana samostalno finansira i sve što su postigli produkt je njihovog rada i zalaganja.

- Naše iskustvo u radu sa posjetiocima muzeja prenosimo iz prethodno osnovanih muzeja: Muzeja zločina protiv čovječnosti i genocida 1992 - 1995 u Sarajevu i Muzeja žrtava rata i genocida 1992 - 1995 u Mostaru - kazao je.

Njihovi posjetioci su građani Bosne i Hercegovine, ali i mladi ljudi, studenti, učenici i drugi iz različitih dijelova svijeta koji su željni da upoznaju našu zemlju.

- Oni koji dolaze u naš muzej imaju priliku da vide opsadu očima običnog čovjeka, da se upoznaju sa ljudima koji su svakodnevno bježali od snajpera, sklanjali svoje mrtve sa ulica, ranjene vodili u bolnice, gladni uz svijeće pokušavali da se ugriju na imrovizovanim šporetima i pećima te pokušavali napraviti jelo od malo hrane što bi uspjeli dobiti iz humanitarne pomoći. Sve spomenuto naravno da budi u posjetiocima snažne emocije razumijevanja i poštovanja prema hrabrosti i borbenosti Sarajlija - naglasio je.

Prema njegovim riječima, ljudi se odazivaju na pozive Muzeja, još češće se i sami javljaju i rado im ustupaju svoje priče i predmete, koje žele sačuvati od zaborava i dati im mjesto koje zaslužuju.

Glavni zadatak

- Vratiti dostojanstvo žrtvama i biti podrška svima koji su žrtve opsade, jedan je od naših glavnih zadataka. Mi se svakodnevno širimo, naša postavka i arhivska građa je zaista na zavidnom nivou - po svom sadržaju i po kvaliteti. 

Muzej, kao i prethodna dva prije njega, broji rekordnu posjećenost turista a tek je na početku rada. Najposjećeniji smo od svih muzeja u Bosni i Hercegovini, te pojedinačno u gradovima Sarajevu i Mostaru, po pretragama na Googleu i aplikaciji TripAdvisor - kaže Mehić.

Smatra da je kultura sjećanja od posebnog značaja kad se radi o čuvanju od zaborava žrtava koje nisu samo brojevi već ljudi sa emocijama, snovima, planovima, ljudi koji su ubijeni, osakaćeni, traumirani, koji su živjeli, preživjeli i borili se. Edukacija i prisjećanje te rad na svjesnosti ljudi o realnosti rata doprinos je više sprječavanju ponavljanja i borbi za mir u svijetu, što je, kako podvlači, konačan cilj svih nas.

Mehić navodi da su u radu postigli mnogo, ali i da su njihova očekivanja od Kantona Sarajevo i od Grada Sarajeva bila puno veća nego podrška koju su dosad dobili.

Problem s vlagom

- Postavka našeg muzeja konstantno raste. Potreba za novim prostorom neizbježna je, ne samo zbog nedostatka mjesta za sve eksponate koje posjedujemo, već i zbog uslova za rad koji nisu na zavidnom nivou - kazao je.

Podsjeća da u prostoru u kojem je smješten taj muzej imaju problem s vlagom, a ni za popravak fasade još nisu dobili odobrenje ma kojem od organa se obratili.

- Smatramo da značaj našeg muzeja treba biti podstrek nadležnim organima i vlastima za pružanje podrške, kako materijalne tako i svake druge, sve u cilju olakšanja našeg rada. Svi građani Sarajeva i Bosne i Hercegovine zaslužuju da se o njenoj kulturnoj i historijskoj baštini vodi računa na adekvatan način - naglasio je Mehić za Fenu.