Vladajuće stranke na nivou BiH u ponedjeljak su održale sastanak u Istočnom Sarajevu, a jedna od tema razgovora bilo je i pitanje Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Predsjednik RS i SNSD-a Milorad Dodik, podsjetimo, zahtijeva uklanjanje stranih sudija iz Ustavnog suda. Dodik je naglasio da će se pitanjem Ustavnog suda BiH baviti stranačke radne grupe.

Golemi problemi

Ipak, Dodik se suočava s golemim problemima u vezi s pitanjem preoblikovanja Ustavnog suda BiH. U Ustavu BiH definirano je da Ustavni sud ima devet članova, od čega četiri člana bira Predstavnički dom Federacije, dva Skupština RS, a preostala tri člana predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, nakon konsultacija s Predsjedništvom. Do sada su ova tri člana bili stranci.

Dodik predlaže da ovo troje sudija, umjesto toga, ubuduće bira Parlamentarna skupština BiH. Da bi ove odluke stupile na snagu, bila bi potrebna izmjena Ustava BiH, što podrazumijeva dvotrećinsku podršku u Parlamentu BiH, a što je, s obzirom na konstelaciju odnosa u zemlji, iluzorno očekivati.

No, čak i da se desi čudo i da Dodik sutra sakupi parlamentarnu većinu za izbacivanje stranih sudija iz Ustavnog suda, načekao bi se prije nego što bi im vidio leđa. Naime, u Ustavu je, također, definirano da mandat sudije Ustavnog suda traje do njegove 70. godine. Njih nije moguće prije toga smijeniti, osim ako svojom voljom ne podnesu ostavku ili budu razriješeni konsenzusom ostalih sudija.

Načekat će se

OHR je već dao tumačenje da bi zakon koji bi usvojila Parlamentarna skupština BiH, prema Ustavu BiH, mogao promijeniti samo način imenovanja međunarodnih sudija, ali ne i njihov sastav.

Kada je riječ o trenutnom sastavu, u Ustavnom sudu BiH je troje stranih sudija, od kojih je Angelika Helen Ana Nusberger (Helene Anna Nussberger) najstarija, odnosno rođena 1963. godine. Prema tumačenju OHR-a, ona ne može biti zamijenjena još najmanje deset godina. Druga po starosti je Helen Keler (Keller), koja je rođena 1964. godine, dok je Ledi Bianku iz Albanije rođen 1971., što znači da bi, prema mišljenju OHR-a, on trebao biti sudija Ustavnog suda BiH sve do 2041. godine.

Uzimajući sve ovo u obzir, Dodik bi se mogao načekati da vidi Ustavni sud BiH bez stranih sudija. Ako to uopće ikad i doživi.

Šta kaže Ustav

- Sudije koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti državljani BiH ili bilo koje susjedne države. Mandat sudija imenovanih u prvom sazivu bit će pet godina, izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija. Sudije koje su imenovane u prvom sazivu ne mogu biti reimenovane.

Sudije koje će biti imenovane nakon prvog saziva služit će do navršenih 70 godina, izuzev ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razriješene na osnovu konsenzusa ostalih sudija. Za imenovanja koja se budu vršila nakon pet godina od prvog imenovanja Parlamentarna skupština može zakonom predvidjeti drugačiji način izbora troje sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava - piše u Ustavu BiH.