Obrazloženje ministra sigurnosti BiH Nenada Nešića da su mjere sigurnosti u BiH podignute na viši stepen zbog bojazni da bi se sukob na Bliskom Istoku mogao preliti i u BiH, stručnjak za sigurnost Ahmed Kico smatra je dosta problematičnom. Obavještajac koji je duže od tri decenije bio angažiran na sigurnosnim i obavještajnim poslovima u institucijama i agencijama FBiH i BiH, kaže da nije jasno po kojim kriterijima se u BiH i regionu procjenjuje stepen rizika od terorizma i sličnih opasnosti.

Unutrašnji i vanjski faktori

- Rizici od terorističkog, odnosno politički motivisanog napada ili eskalacije nasilja na teritoriji BiH se moraju procjenjivati u međuzavisnosti nekoliko unutrašnjih i vanjskih faktora. Prvi je radikalizacija nacionalizma i secesionizma u entitetu RS, koji direktno utiče na povećan broj politički motivisanih napada na povratnike i manjine. Drugi faktor je demonstracija sile koju Srbija provodi prema Kosovu, terorističkog napada u Banjskoj i ranije otmice kosovskih policajaca. Treći faktor jeste prisutnost ruskih obavještajno - sigurnosnih struktura, ali i paravojne organizacije “Wagner” i “Noćni vukovi” na teritoriji BiH, čiji pripadnici u saradnji sa domaćim ekstremističkim organizacijama u RS i Srbiji nesmetano organizuju regrutacije građana BiH i Srbije za ratište u Ukrajini – kaže Kico.

Dodaje da je Davor Savičić jedan od državljana BiH koji su, linijom nacionalizma, srpsko-ruskog bratstva, panslavizma, panpravoslavlja, regrutiran za ratište u Ukrajini.

Direktne sigurnosne refleksije

- Nemoguće je da sigurnosni organi Srbije nisu ovo detektovali, ali ovo za Srbiju i srpski svet nije sigurnosni rizik niti podrška terorizmu. To je za njihova vanjska i sigurnosna politika, koju oni podvode pod borbu za nacionalne interese. Problem BiH, a niti regije, nije nasilje koje bi dolazilo iz ideološko-vjerskog portfelja zemalja Bliskog Istoka. BiH nije ničim povezana sa izraelsko-palestinskim sukobom, nema politički ili bilo kakav uticaj na sigurnosnu situaciju i aktere na Bliskom Istoku, te nasilje i konflikt na Bliskom istoku nema direktnih sigurnosnih refleksija za BiH – ističe Kico.

Kaže da je u BiH teško očekivati incidente kakvi se događaju u nekim država Evrope koje imaju dominatnu ulogu na Bliskom istoku, poput zemalja Kvinte, Rusije i NATO saveza.

Hibridne prijetnje

- Podrška ovih zemalja ili njihovih političara jednoj ili drugoj strani u konfliktu može proizvesti rizik od politički motivisanih napada u tim zemljama. BiH, kao i Srbija i cijeli region, u kontekstu Bliskog istoka može imati samo tranzitni značaj. Opasnost od terorističkih napada se odnosi najviše na glavne gradove zapadnih država i ta opasnost može doći iznutra, iz samih tih država, ili izvana, odnosno transferom direktno sa Bliskog istoka. I u tom transferu naš region može imati ulogu. Ipak, tu ne bih izdvajao BiH ni na koji način, jer lako se može utvrditi da je broj avio-linija i putnika iz i prema destinacijama na Bliskom Istoku mnogostruko veći sa beogradskog nego sa sarajevskog aerodroma. Međutim, BiH treba ostati budna na sve vrste ugrožavanja sigurnosti i hibridnih prijetnji, bez obzira da li dolaze od Hamasa, pansrpskih ekstremističkih organizacija, iz susjednih država ili nekog drugog državnog ili nedržavnog aktera – zaključuje Kico, te naglašava značaj intenzivne saradnje bh. državnih sigurnosnih agencija, razmjene informacija sa partnerskim agencijama iz zemalja EU, te pripadnicima Misije ALTEA.