Vanjski dug Bosne i Hercegovine, prema posljednjim podacima, iznosi nešto više od osam milijardi i 927 miliona KM.

U odnosu na 30. juni 2023., vanjski dug smanjen je prošle godine za 167,38 miliona KM ili 1,84 posto, a u odnosu na 31. decembar 2022., to je smanjenje prošle godine za 882,84 miliona KM ili devet posto, podaci su koje je objavio Muhamed Hasanović, zamjenik ministra finansija i trezora BiH.

Cijela slika

U strukturi vanjskog duga, na prve četiri pozicije su međunarodne finansijske institucije.

To su Svjetska banka - IDA i IBRD s 27,17 posto, Evropska investicijska banka s 24,12 posto, Međunarodni monetarni fond (MMF) s 8,49 posto, te Evropska banka za obnovu i razvoj sa 9,25 posto.

Za otplatu vanjskog duga u periodu od 1. januara do 30. septembra 2023. godine izdvojeno je milijardu i 314 miliona KM.

Masa podataka

Profesorica i ekonomska stručnjakinja Svetlana Cenić navela je da bi se BiH nastavila zaduživati, ali da za to nema trenutno uvjeta, budući da izostaju i određene reforme koje je tražio MMF.

- Zbog toga je i usporeno zaduživanje. Međutim, da bi se dobila potpuna slika, potrebno je uporediti masu podataka - kazala je Cenić.

Također, Hasanović je naveo da je učešće javnog duga BiH u bruto domaćem proizvodu (BDP) 26 posto, a, prema grafičkom prikazu udjela duga BDP-a brojnih svjetskih zemalja, BiH je zemlja koja ima jedan od najmanjih učešća duga u BDP-u.

Zaduženje RS

BiH ima dva entiteta, istakla je Cenić, od čega je jedan, itekako, prešao sve granice zaduživanja, mada se i oni porede sa Zapadom, dok FBiH, što se toga tiče, stoji nešto bolje.

- Ali porediti nerazvijene ekonomije s razvijenim zemljama koje ulažu u istraživanje i razvoj, koje izvoze, čiji je spoljnotrgovinski bilans neuporedivo bolji, produktivnost neuporedivo bolja i nadalje strukturu njihovog duga, kao to ko njima duguje je, jednostavno, van pameti - potcrtala je Cenić.