Predsjednik RS Milorad Dodik imao je novi šovinistički istup na račun bošnjačkog naroda. Govoreći o obilježavanju 25. novembra, Dana državnosti Bosne i Hercegovine, Dodik je kazao kako je to što se slavi „izmišljeno u glavama muslimanskih političara“.

- U tom periodu većina muslimana bila je u ustaškoj vojsci i u Handžar diviziji, dok je većina Srba bila na strani partizana, boreći se protiv nacista i ustaša, gdje su bili muslimani iz BiH. Čovjek se mora upitati - šta slavite? Zašto živite u sopstvenim lažima? - kazao je Dodik.

Historijska lekcija

Kad već spominje laži, nije jasno da li Dodik laže samo s ciljem propagande ili zaista ne poznaje elementarne činjenice o historiji vlastite zemlje, u kojoj je Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a jedan od njenih najvažnijih događaja.

Stoga, ovaj prostor ćemo iskoristiti da predsjedniku RS održimo besplatnu lekciju iz historije. Na osnivačkoj skupštini ZAVNOBiH-a izabrano je Radno predsjedništvo, a za njegovog predsjednika dr. Vojislav Kecmanović. Među sedam članova Radnog predsjedništva nalazili su se Sulejman Filipović, pukovnik NOV-a i POJ-a iz Sarajeva, te Avdo Humo, književnik iz Mostara.

Za jednog od dva sekretara izabran je Skender Kulenović. Verifikacioni odbor ZAVNOBiH-a koji je brojao pet članova činili su Šefket Maglajlić i Husnija Kurt.

Izabran je, također, Prezidij ZAVNOBiH-a, čiji je prvi potpredsjednik bio već spomenuti Avdo Humo, dok je njegov sekretar bio Hasan Brkić.

A da mu nije bilo mrsko čitati i obrazovati se, Dodik je među članovima Prezidija mogao pronaći sljedeća imena: Ismet, Hamdija, Sulejman, Abdulah, Osman, Husnija, hadži Mehmed, Pašaga, Muhamed.

Neka se obrazuje

Dakle, iz navedenog je jasno da ne samo da su Bošnjaci bili prisutni u rukovodstvu ZAVNOBiH-a nego su činili njegov ogroman dio, otprilike proporcionalno udjelu u ukupnom stanovništvu BiH, a navedeni su činili samo manji dio uglednih Bošnjaka koji su bili dio Narodnooslobodilačkog pokreta.

Među njima je bio i Nurija Pozderac, potpredsjednik Izvršnog odbora AVNOJ-a, koji na zasjedanju ZAVNOBiH-a, međutim, nije mogao biti, jer je kao partizan poginuo u junu 1943. Iako je Pozderac prije rata bio poslanik u Narodnoj skupštini Kraljevine Jugoslavije kao član Jugoslovenske muslimanske organizacije (JMO), tokom 1941. pridružio se Narodnooslobodilačkom pokretu jer se nije mirio s ustaškom politikom ubijanja i protjerivanja Srba i Jevreja u Bosni i Hercegovini.

Za više informacija Dodiku preporučujemo da pročita knjigu britanskog historičara Marka Atile Hoarea „Bosanski muslimani u Drugom svjetskom ratu“, te, svakako, da prestane širiti međuetničku mržnju plasiranjem historijskih laži i kolektivne dehumanizacije jednog naroda.

Humo i Kulenović

Potpredsjednik ZAVNOBiH-a i jedan od njegovih organizatora Avdo Humo, kao prijeratni član Komunističke partije, pokretu otpora pridružio se na samom početku ustanka, kao i slavni pisac Skender Kulenović, koji je odmah 1941. stupio u prvi partizanski odred Bosanske krajine.