Samoubistvo Merzuka Aletića, bivšeg policajaca, potreslo je srednju Bosnu. Podsjetimo, Aletić se prije dva dana u jutarnjim satima pucnjem iz vatrenog oružja ubio na području općine Bugojno na magistralnom putu kod mjesta Rostovo.

Tragični događaj

Dok istražni organi rade na rasvjetljavanju ove tragedije, motivima koji su policajca Aletića natjerali na ovaj jezivi čin, zagrebački „Večernji list“ u današnjem broju objavljuje tekst u kojem iznosi svoja saznanja o pozadini ovog tragičnog događaja.

- Prema saznanjima do koji smo došli - piše novinaka VL-a Ana Popović - motiv samoubistva bi mogao biti strahovit pritisak kojem je nesretni Aletić u posljednje vrijeme bio izložen.

Autorica teksta tvrdi da je Aletić bio jedan od svjedoka Tužilaštva BiH u predmetu protiv glavnih kreatora etničkog čišćenja i progona Hrvata iz Bugojna - Dževada Mlaće, predsjednika Ratnog Predsjedništva Bugojna, i Selme Cikotića, zapovjednika Operativne grupe Zapad Armije RBiH.

Navodno je, prema pisanju "Večernjeg lista", Merzuk Aletić odlučio sebi oduzeti život dan prije nego što je na Rostovu trebao otkriti lokacije s tijelima nasilno odvedenih hrvatskih logoraša Bugojna. List, pozivajući se na anonimne izvore tvrdi da je Aletić na Rostovu pucao sebi u glavu pred očima istražitelja.

Odvedena 23 Hrvata

„Večernji list“ podsjeća da su nakon sukoba Armije BiH i Hrvatskog vijeća odbrane u ljeto 1993. godine iz logora u Bugojnu odvedena 23 Hrvata kojima se gubi svaki trag. U posljednjih 30 godina pronađena su tijela osmorice njih, a posljednja četiri su ekshumirana na Rostovu u ljeto 2020.

Do sada je na sudovima za zločine nad Hrvatima iz Bugojna osuđeno osam pripadnika Armije BiH i MUP-a.

Prema navodima zagrebačkog lista, proces protiv Dževada Mlaće i Selme Cikotića „ide dalje, te je za očekivati da će uskoro biti završen“. Oni bi, kako se navodi, „mogli biti odgovorni i zbog pritisaka zbog kojih je jedan od svjedoka Tužilaštva digao ruku na sebe“.