Na današnji dan 1940. godine, u Bosanskom Petrovcu je rođen Mersad Berber, bosanskohercegovački akademski likovni umjetnik, ilustrator, scenograf i kostimograf, slikar ljepote i magije života. Berber je diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani 1963., gdje je završio i postdiplomski studij grafike, zadobivši simpatije svojih profesora, koji su bili oduševljeni njegovim talentom.

- Mersad Berber donio je već na Akademiju seriju neobičnih, prekrasnih crteža u stilu starih muslimanskih, perzijskih motiva… Berbera smatram svojim najdražim u najuspješnijim učenikom, značajnim i neobično velikim umjetnikom – napisao je o Berberu njegov profesor, slovenski slikar i grafičar, akademik Božidar Jakac.

Stalna postavka slika u Londonu

Berberovi crteži su već od 1961. bili zapaženi na kolektivnim izložbama, a prvu samostalnu izložbu imao je 1965. godine, u Gradskoj galeriji u Ljubljani. Od 1978. do 1982. godine predavao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu.

Osim brojnih slika, grafika, tapiserija, ilustracija mnogih značajnih knjiga, scenografija i kostimografija na pozornicama u Washingtonu, Sarajevu i Zagrebu, 1985. završio je i crtani film „Tempo Secondo“. Održao je gotovo stotinu samostalnih i učestvovao u nizu kolektivnih izložbi u Evropi, SAD i Aziji. Godine 1984., Galerija „Tate“ u Londonu uvrstila je Berberove slike u svoju stalnu postavku.

Motivi po kojima je Berber poznat i jedinstven su: žena, konj i cvijet. Magija njegovog slikarstva je u kombiniranju svijetlog i tamnog, crtanju i oblikovanju ljepote ženskog lika, jarkom likovnom pečatu životinjskog torza u stalnom dinamičkom pokretu, jer konji na njegovim slikama oživljavaju, a cvjetovi mirišu.

Pikaso kao uzor

Berberov najveći slikarski uzor bio je Pablo Pikaso (Picasso), za kojeg je govorio da je najveći svjetski slikar ikad, a na upite zašto tako misli, odgovarao bi:

- Zato što je on sve ono što su umjetnici stvarali stoljećima, sve dotadašnje kanone obrnuo na glavu… napravio je svoj sistem i svoj svijet koji je bio sasvim drugačiji od svih ostalih. Samo njegov, neprocjenjiv.

Najznačajniji ciklusi Berberovih slika su “Sarajevske kronike”, “Put u Skender Vakuf”, “Srebrenica”, “Hommage Vlahi Bukovcu”, “Otomanske kronike”... a izlagao ih je u svim većim gradovima svijeta, od Istanbula, Londona, Madrida, preko Njujorka do Moskve i Nju Delhija.

Početkom agresije na Bosnu i Hercegovinu, '90-ih godina prošlog vijeka, sa suprugom Adom, sinovima Ensarom i Azerom, odselio je u Zagreb, gdje je i preminuo u 72. godini, 7. oktobra 2012. godine.

Rođen Faust Vrančić, jedan od najznačajnijih Hrvata svih vremena

1551. - Rođen Faust Vrančić, hrvatski polihistor, jezikoslovac, pronalazač, diplomat, inžinjer, svećenik, biskup, jedan od najznačajnijih Hrvata svih vremena. U javnosti se najčešće percipira kao izumitelj svjetskog glasa, jer najznačajnijim projektima, objavljenim u djelu „Machinae novae“, Vrančić nadilazi svoje vrijeme, a važnošću prelazi granice epoha.

1617. - Španski slikar Bartolome Esteban Muriljo (Murillo) rođen je na današnji dan. Osim religioznih slika, njegovi drugi poznati radovi prokazuju djecu koja prose, prodavačice voća kao i obične ljude iz Sevilje. Tokom rada na slici Svete Katarine u kapucinskoj crkvi u Kadizu pao je sa skele i od posljedica tog pada preminuo, 3. aprila 1682. godine.

1782. - Umro njemački kompozitor, pijanist i dirigent Johan Kristijan Bah (Johann Christian Bach), najmlađi sin slavnog Johana Sebastijana Baha (Sebastian). Kristijan je živio i u Milanu i Londonu, pa je nazivan "italijanski Bah" i "engleski Bah". Djela: 15 opera, više od 60 simfonija, 37 klavirskih koncerata, 13 uvertira, klavirske sonate, kamerna muzika.

1801. - Stupanjem na snagu akta o ujedinjenju Velike Britanije i Irske stvoreno Ujedinjeno Kraljevstvo.

1823. - Rođen mađarski pjesnik Šandor Petefi, reformator mađarske poezije. Prve pjesme napisao je kao gimnazijalac i ubrzo je postao najomiljeniji i najčitaniji mađarski pjesnik. Djela: roman "Krvnikovo uže", epska poezija "Vitez Janoš", "Apostol", lirska poezija "Izabrane pjesme", "Petefijeve pjesme".

U Kelnu pokrenut dnevnik "Rajnske novine"

1842. - U Kelnu pokrenut dnevnik "Rajnske novine", organ radikalne rajnske buržoazije koja je tražila liberalne reforme. U aprilu 1842. u listu je počeo da sarađuje Karl Marks (Marx), koji je oko sebe okupio širok krug saradnika, čime je radikalizovana uređivačka politika lista, koji je zabranjen u martu 1843. godine.

1863. - Rođen Pjer de Kuberten (Pierre de Coubertin), francuski pedagog i historičar, pokretač modernih Olimpijskih igara. Prvi predsjednik OI bio je Grk Demetrios Vikelas, a Kuberten generalni sekretar. U skladu sa starogrčkim nazom, prva Olimpijada modernog doba održana je u njihovoj domovini Grčkoj, u Atini. Nakon prvih Igara Vikelas je predao predsjednikovanje Kubertenu koji ostaje predsjednik do 1925. godine.

1879. - Rođen engleski pisac Edvard Morgan Forster (Edward), jedan od najvažnijih engleskih romanopisaca 20. vijeka. Najpoznatije djelo mu je roman “Put do Indije” (1924.) - priča o civilizacijskom srazu kolonizatora s autentičnom indijskom sredinom. Ostala djela: romani "Gdje se anđeli plaše da kroče", "Soba s izgledom", "Najduže putovanje", priče "Nebeski omnibus", "Vječni trenutak", studija "Vidovi romana".

1894. - Umro Hajnrih Rudolf Herc (Heinrich Rudolf Hertz), njemački fizičar. Njegova otkrića dovela su do razvoja bežične telegrafije radiovalovima, koja je nadomjestila telegrafiju električnom energijom. Po njemu su nazvani mjerna jedinica za frekvenciju herc i krater na Mjesecu.

1900. - Rođen Rene Gijo (Guillot), francuski pisac za djecu. Nakon studija nauka preselio se u Senegal, gdje je radio kao učitelj, te proveo više od 20 godina u Africi pa većina njegovih knjiga potječe iz tog vremena. U mnoštvu njegovih knjiga ističu se „Kralj mačaka“, „Bijela Griva“ i „Sirga, kraljica afričke džungle“ . Godine 1964., dobio je prestižnu književnu nagradu Hans Kristijan Andersen. Prema njegovim knjigama snimljeno je nekoliko filmova.

Rođen bh. književnik Branko Ćopić

1915. - Rođen bosanskohercegovački književnik Branko Ćopić, tvorac zanimljivih i upečatljivih likova i događaja. Počeo je da piše kao đak učiteljske škole i prije Drugog svjetskog rata je objavio zbirke pripovijedaka "Pod Grmečom", "Borci i bjegunci" i "Planinci". Napisao je veći broj knjiga za djecu: "Bojna lira pionira", "Put u vedrinu", priče "U svijetu leptirova i medvjeda", "Bosonogo djetinjstvo", zbirke pjesama "Ognjeno rađanje domovine", "Ratnikovo proljeće". Za zbirku pripovijedaka "Bašta sljezove boje", koju je posvetio svom prijatelju književniku Ziji Dizdareviću, ubijenom 1942. u logoru u Aušvicu, dobio je Njegoševu nagradu. U tom djelu se vedri Ćopić, kako su ga mnogi doživljavali, predstavio kao razočarani čovjek obuzet melahnolijom i sumornim slutnjama, posebno u uvodu knjige. Prema mišljenju mnogih njegovih prijatelja i savremenika, kao da je nagovijestio svoje samoubistvo 1984. u Beogradu. Ostala djela: romani "Prolom", "Gluvi barut", "Ne tuguj, bronzana stražo", "Osma ofanziva", zbirke pripovijedaka "Rosa na bajonetima", "Surova škola", "Doživljaji Nikoletine Bursaća".

1928. - Rođen Mensur Memo Dervišević, bosanskohercegovački slikar. Izlagao je u zemlji i inozemstvu, a imao je više od 20 samostalnih izložbi. Najznačajniji dio svog stvaralačkog opusa ostvario je u Tuzli. Zapaženo je i njegovo učešće u estetskom oblikovanju interijera tuzlanskog hotela "Bristol", kina "Mladost" i "Ekspres restorana", gdje je radio na mozaicima i zidnim slikama: "Donju Tuzlu opasala guja", "Kamena s ramena" i "Teferič". Niz njegovih djela ostao je u vlasništvu tadašnjih jugoslavenskih ambasada u zemljama Afrike, Bliskog Istoka i drugdje. U svom stvaralaštvu bio je na tragu bosanske tradicije, spajajući bosansko srednjovjekovlje sa savremenošću.

Prvi put održan Bečki novogodišnji koncert

1939. - Prvi put održan Bečki novogodišnji koncert. Od tada se tradicionalni koncert klasične muzike održava 1. januara svake godine u Zlatnoj dvorani Bečkog muzičkog društva (Wiener Musikverein). Bečki filharmoničari na koncertu sviraju odabrana djela kompozitora iz porodice Štraus (Strauss): oca i sina Johana (Johann), te Edvarda (Eduard) i Jozefa (Josef) Štrausa. Povremeno se na programu nađu i djela drugih kompozitora.

1941. - U Subotici rođena Eva Ras, srbijanska glumica, slikarica i književnica mađarskog porijekla. S mužem Radomirom Stevićem Rasom, slikarem i grafičarem, 1964. je osnovala Teatar nacionalne drame, gdje su izvođena djela isključivo domaćih pisaca. S filmom Dušana Makavejeva “Ljubavni slučaj ili tragedija službenice PTT “(1967.) proslavila se na svjetskoj filmskoj sceni. Prema mnogim filmskim kritičarima i teoretičarima, najbolju ulogu je ostvarila igrajući Gocu u filmu Aleksandra Saše Petrovića "Biće skoro propast sveta" (1968.).

1942. - Rođen Kornelije Kovač, regionalni kompozitor i muzičar. Nakon što je promijenio nekoliko grupa iz Bosne i Hercegovine, 1966. godine se pridružio tada najpopularnijem jugoslavenskom pop bendu sarajevskim “Indexima”. Stekavši popularnost kao kompozitor i instrumentalist, nakon odsluženja vojnog roka seli se u Beograd, gdje u septembru 1968. osniva “Korni grupu”, koja je 1974. predstavljala SFR Jugoslaviju na Pjesmi Evrovizije.

Kovač je pisao i komponovao mnogo pjesama za najpopularnije pjevače naših prostora, a najpoznatiji je po dugogodišnjoj saradnji sa Zdravkom Čolićem, kojem je napisao neke od najvećih hitova poput “April u Beogradu”, “Živiš u oblacima”, “Zvao sam je Emili”, “Jedna zima sa Kristinom”, “Jedina”, “Mađarica”... Napisao je hitove i za Lepu Brenu – “Sanjam”, “Sitnije, Cile, sitnije”, “Janoš”. Osim toga, njegove pjesme su pjevali i Olivera Katarina, Bisera Veletanlić, Neda Ukraden, Miki Jevremović, Miša Marković...

Godine 1979., Kornelije je odselio u Englesku, gdje je učestvovao u nekoliko muzičkih projekata i sarađivao s poznatim svjetskim muzičarima, a istovremeno je radio kao producent, kompozitor i aranžer u španskim muzičkim projektima. Dvije od tri Kornelijeve kćerke, Aleksandra i Kristina Kovač, također su u muzičkim vodama i kao kompozitorice i kao interpretatorice.

Preminuo je u Beogradu, 13. septembra 2022. godine, od posljedica koronavirusa.

U Stocu rođen Nijaz Duraković, bosanskohercegovački političar

1949. – U Stocu je rođen Nijaz Duraković, bosanskohercegovački političar, posljednji predsjednik Predsjedništva Centralnog komiteta SK BiH i prvi predsjednik SDP-a BiH. U vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu bio je zajedno s Alijom Izetbegovićem član Ratnog predsjedništva Republike BiH iz reda bošnjačkog naroda. Na čelu SDP-a BiH ostao je do 1997., nakon čega stranku preuzima Zlatko Lagumdžija s kojim je Duraković ušao u sukob te, 2002. godine, napustio SDP BiH, a kasnije se pridružio SDU BiH. Ponovno je izabran u Zastupnički dom PFBiH kao nositelj liste Patriotskog bloka Bosanske stranke i SDU BiH. U decembru 2007. godine izabran je za člana Predsjedništva SDU-a BiH. Na Općim izborima 2010. bio je nositelj liste SDU BiH za Parlamentarnu skupštinu BiH, no nije uspio dobiti mandat. Preminuo je u Sarajevu, 29. januara 2012. godine.

1949. - Rođen Čedomir Petrović, srbijanski reditelj i glumac. Sin je čuvenog glumca Miodraga Petrovića Čkalje, te otac glumice Jovane Petrović.

1952. - U Donjim Ceranima, blizu Dervente u Bosni i Hercegovini rođen Mile Kitić, regionalni pjevač turbo-folk muzike.

1958. - Stupio na snagu ugovor o osnivanju Evropske ekonomske zajednice (EEZ), poznate kao Zajedničko tržište, koji su 25. marta 1957. u Rimu potpisale Belgija, Zapadna Njemačka, Italija, Luksemburg, Francuska i Holandija. Zajednici nazvanoj potom Evropska zajednica (EZ), sada Evropska unija (EU), 1973. su pristupile Velika Britanija, Irska i Danska, 1981. Grčka, 1986. Španija i Portugalija, a 1995. Švedska, Finska i Austrija.

Rođen Hasan Braco Salihamidžić, bosanskohercegovački fudbaler

1968. - Rođen Davor Šuker, hrvatski fudbaler, bivši hrvatski reprezentativac i bivši predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza, član Izvršnog odbora UEFA-e. Najbolji je strijelac hrvatske fudbalske reprezentacije svih vremena.

1972. - Umro francuski pjevač i glumac Moris Ševalije (Maurice Chevalier), zaštitni znak francuske muzičke komedije. Osim brojnih hitova i uloga u mnogim filmovima, napisao je i autobiografiju "Moj put i moje pjesme".

1977. - Rođen Hasan Braco Salihamidžić, bosanskohercegovački fudbaler. Prve nogometne korake Salihamidžić je napravio u dresu Turbine, a potom u Veležu. Početkom agresije na BiH odlazi u Njemačku, gdje se u novembru 1992. godine nastanjuje u Hamburgu i uz pomoć rođaka Ahmeta Halilhodžića priključuje treninzima juniorskog tima HSV-a. U to vrijeme njegov trener je bio Feliks Magat (Felix Magath), koji je jedan je od najzaslužnijih za Hasanov veliki uspjeh.

Nakon kratkog boravka u juniorskom timu, Salihamidžić je prebačen u prvi tim HSV-a, postavši ubrzo jedan od najboljih igrača. Nakon izvanrednih igara u Hamburgu, mnogi veliki klubovi su bili zainteresirani za njegove usluge, a Hasan se odlučio za Bajern s kojim je već u prvoj sezoni igranja postigao nekoliko ključnih pogodaka u Ligi prvaka, te odveo Bajern u finale najjačeg evropskog takmičenja.

Osim toga, Salihamidžić je deset godina bio reprezentativac Bosne i Hercegovine.

1977. - Rođena Azra Kolaković, poznatija kao Donna Ares, bosanskohercegovačka pjevačica. Ostavila je velike hitove, albume i singlove iza sebe. Najveći uspjeh postigla je pjesmom “To mi nije trebalo”. Važila je za najtalentiraniju bosansku umjetnicu koja je pisala i muziku i tekstove za svoje pjesme, ali ju je teška bolest zaustavila, usljed koje je nakon trogodišnje borbe preminula, 1. oktobra 2017., u 40. godini života.

1995. - Umro Eugen Vigner, mađarski fizičar, najpoznatiji po teoriji simetrije u kvantnoj mehanici, kao i po istraživanju građe atomskog jezgra. Prvi je pronašao trovanje ksenonom-135 koji nastaje u nuklearnim reaktorima. Dobitnik je Nobelove nagrade za fiziku 1963. godine.

1999. - Zvanično puštena u promet jedinstvena evropska valuta euro i gotovo 300 miliona ljudi u 11 od 15 zemalja EU dobilo je istu valutu prvi put od vremena Rimskog carstva. Banke su počele da posluju s eurom tri dana kasnije.

Umro bh. književnik Ahmet Hromadžić, začetnik umjetničke bajke

2001. - U Zagrebu je preminuo Fabijan Šovagović, jedan od najvećih glumaca Hrvatske i bivše Jugoslavije, čija su ostvarenja tokom desetljeća obilježavala i određivala smjer i kvalitet hrvatskog glumišta. Već kao srednjoškolac glumio je u amaterskim predstavama u Ladimirevcima (David Štrbac u Kočićevom „Jazavcu pred sudom“), a potom i u omladinskom KUD-u “Milica Križan” u Osijeku. Diplomirao je na Akademiji kazališne umjetnosti u Zagrebu 1957. godine. Tokom godina bio je član pozorišta "Gavella", HNK u Zagrebu, učestvovao u radu "Teatra u gostima", djelovao kao slobodni umjetnik i nastupao na svim našim najvećim festivalima. Njegov sin Filip Šovagović i kći Anja Šovagović-Despot također su glumci.

2003. - Umro bh. književnik Ahmet Hromadžić, začetnik i najistaknutiji predstavnik umjetničke bajke u bosanskohercegovačkoj književnosti za djecu. U svoje priče prvi je uveo patuljke i povezao ih s najmlađim čitateljima, prikazavši ih kao tajanstvena, ali veoma pametna bića koja vole djecu i rado postaju njihovi prijatelji. Zbog tog specifičnog stila pisanja i prihvatljivosti djela kod čitatelja, a posebno djece, nazivaju ga bosanskohercegovačkim Andersenom.

Osim pripovijetki i romana za djecu i odrasle, Hromadžić je pisao književne i pozorišne kritike, književne reportaže, crtice i članke. Prvo književno djelo, roman "Labudova poljana", objavio je 1952. godine u Sarajevu, ali su ga proslavile pripovijetke za djecu, među kojima su najpoznatije one objavljene u zbirkama: "Patuljak vam priča", "Okamenjeni vukovi" i "Patuljak iz Zaboravljene Zemlje".

2006. - Stupio na snagu Zakon o odbrani BiH, čime su ugašena entitetska ministarstva odbrane.

2006. – U Beogradu Umro Dragan Lukić, srbijanski dječiji pisac. Pisao je pjesme, priče, romane, dramske tekstove, teorijske rasprave o literaturi, vodio emisije na radiju i televiziji. Uređivao je časopis „Zmaj“. Objavio je više od stotinu knjiga, među kojima su najpoznatije: „Kako se kome čini“, „Moj praded i ja“, „Vagon prve klase“, „Fifi“, „Kako rastu nogavice“, „Od kuće do škole“.

2014. - Umro Milan Horvat, hrvatski dirigent i muzički pedagog. Karijeru je započeo 1946. godine kao voditelj Simfonijskog orkestra Radio Zagreba. Pet godina je bio glavni dirigent Nacionalnog simfonijskog orkestra Irske u Dablinu. Od 1969. do 1975. bio je voditelj novoosnovanog Bečkog radijskog simfonijskog orkestra.

2015. - Preminuo Ulrih Bek (Ulrich Beck), njemački sociolog, tvorac teorije o rizičnom društvu, profesor Univerziteta u Minsteru, Minhenu i Londonu. Najpoznatiji je po teoriji društva rizika te među prvima koji je globalizaciju počeo promatrati iz perspektive sociologije.