Praznici su vrijeme, a pogotovo novogodišnji, kada sumiramo proteklu godinu, sve svoje uspjehe i neuspjehe, ostvarene ili neostvarene ciljeve i pritom zacrtavamo nove. Sumiramo sve ono loše što nam se desilo, sve što smo protekle godine dobili ili izgubili i veoma često od praznika imamo nerealna očekivanja, a to je da sve treba da prođe savršeno. Kako se boriti sa depresivnim epizodama i lošim raspoloženjem te kako se manifestiraju, za „Avaz“ je objasnila Nurka Bulić, psiholog.

Težnje savršenstvu

- Postavljaju se ciljevi i planovi za novu godinu, sastavljaju se liste stvari koje želimo da promijenimo kod sebe, ali to su često velika i lažna obećanja sebi i drugima, koja, kako su istraživanja pokazala, najčešće već u trećoj sedmici januara potpuno padaju u zaborav iz prostog razloga, koji psihologija poznaje, a to je da za promjenu ponašanja i usvajanje novih navika treba da prođe jedan cijeli proces i nije dovoljno samo odlučiti, ali to je svakako prvi korak – objasnila je Bulić.

Također dodaje, da kada imamo nerealna očekivanja od praznika i težnju da to sve prođe savršeno, samim tim sebi stvaramo veći stres i pritisak. Želeći kupiti savršene poklone ili nemogućnost da ih priuštite, zatim pokušaji da svi budu sretni i zadovoljni, da se završi posao do kraja, a pritom zaboravljate na sebe, svoje potrebe, pa čak i one osnovne čini ljude iscrpljenim i nervoznim i samim tim je start loš i ta baza za praznike bude slabija pa zapravo mnogo ljudi odahne kada se praznici završe.

- Naravno, sve navedeno se odnosi na ljude koji imaju porodicu, s kime dočekati praznike i spremiti trpezu, mada ni to ne prolazi bez problema jer su često i sama porodična okupljanja izvor stresa, pogotovo ako imate porodice narušenih međusobnih odnosa, pa se mogu osjetiti tenzije, a u želji da sve prođe savršeno, razočarenje je još dublje. Ono što je jako bitno da svi shvate jeste da su obrasci ponašanja isti bez obzira na praznike i da smanje očekivanja, a samim tim i stres i razočarenje ukoliko ne ispadne kako smo zamislili – kazala je Bulić.

Socijalni pritisak

Sve navedeno, kako kaže, prati i pritisak zbog financija. Želje da se izgleda lijepo, da večera bude bogata i da to sve izgleda glamurozno, dolaze dijelom od nas, a dijelom zbog utjecaja društvenih mreža, kao i potrebe da se na njima dokaže i pokaže. Također, dodala je, oni koji nisu u stanju da to sve sebi priušte, a gledaju kako se drugi provode, samim tim se osjećaju još gore i psihički tonu još dublje.

- U najvećem riziku su oni koji su izgubili voljenu osobu, pogotovo u mjesecima blizu praznika, jer to predstavlja dodatni okidač za potencijalnu depresivnu epizodu ili depresiju, te naravno ljudi koji nemaju socijalnu grupu kojoj pripadaju (porodicu, partnera) ili su im svi bližnji daleko, moraju obratiti posebnu pažnju na svoje mentalno zdravlje tokom praznika i zapamtiti da nisu jedini u tom momentu koji u ponoć neće zagrliti nekog bliskog. Mnogo ljudi za praznike radi ili je isto tako usamljeno ili nesretno, a samim tim što mislimo da smo jedino mi u tom trenutku usamljeni otežavamo sami sebi i stvaramo još veću tjeskobu – navela je Bulić.

Ništa se u životu neće promijeniti jednim datumom, kako kaže, na svojim ciljevima treba raditi sistematski i planirano, a stručnjaci apsolutno podržavaju da se odmorite, opustite, lijepo provedete i napunite baterije za sljedeću godinu, ali ipak je bitno razumjeti da ne treba imati nerealna očekivanja kojima ćemo postići sasvim suprotan učinak na svoje mentalno zdravlje. Sve polazi od nas, navela je, stoga treba staviti svoje potrebe u prvi plan, osvijestiti očekivanja i dozvoliti sebi dozu spontanosti.

Stručna pomoć

- Znakovi na koje treba obratiti pažnju su apatija i odsustvo uživanja u stvarima u kojima smo nekad uživali. Depresivna epizoda se karakteriše simptomima koji traju duže od dvije sedmice, a to su potpuna bezvoljnost, gubitak interesovanja za svakodnevne aktivnosti, osjećaj težine da se npr. ode na posao ili ide u školu, konstantan plač ili čak potpuno odsustvo plača. U takvoj situaciji, savjetuje se da potražite stručnu pomoć – objasnila je Bulić.

Ukoliko smo svjesni nečije situacije, da je osoba doživjela gubitak, da je usamljena i pokazuje znakove depresije, možemo prevenirati to stanje uključivanjem u društvo ili porodični krug, da ponudimo opciju da ne bude usamljen/a, dok će ta osoba sama odlučiti želi li prihvatiti ili ipak ne, savjetuje Bulić.