Samostalni sindikat radnika u Radioteleviziji Bosne i Hercegovine se u četvrtak u Sarajevu obratio javnosti u vezi s aktuelnom situacijom o pitanju opstanka BHRT-a, upozorivši da bi se u nedostatku finansijskih sredstava javni servis mogao ugasiti.
Iz BHRT-a su javnosti poručili da je finansijska situacija ozbiljna i da ovom emiteru slijedi gašenje ukoliko se ne uspostavi drugačiji način raspodjele zakonom propisane RTV takse.
Predsjednica Samostalnog sindikata radnika u BHRT-u Merima Kurtović-Pašalić obratila se u ime gotovo 450 članova Sindikata i svih 800 uposlenika BHRT-a, kao i u ime, kako je kazala, ostalih “potplaćenih i potlačenih kolega” iz ostalih javnih servisa.
- Kao i u državi, oni na funkcijama su preplaćeni, a oni koji vuku i rade su potplaćeni. Ovo je naša druga kuća. Dio uposlenika naše kuće opslužuje oba javna servisa u zgradi RTV doma, a za svoje usluge, uposlenike, prostore i kapacitete se plaća po najnižim cijenama na tržištu koje nisu mijenjane od 2006. godine. Mi nemamo novca za plaće, doprinose, a drugi se razmeću, da tako kažem, našim novcem - izjavila je Kurtović-Pašalić.
Dodala je da Sindikat danas istupa isključivo u interesu svojih članova te da ih ne zanimaju “prepucavanja između javnih emitera Federalne TV i BHRT-a”.
- Osuđujemo i jedne i druge, jer ugovor o raspodjeli RTV takse koji je istekao i koji je za naše uposlenike štetan potpisan je obostrano i krivo je rukovodstvo FTV-a i BHRT-a što je pristalo da ga potpiše. Zato pozivamo da u sva tri javna emitera uđu finansijske inspekcije i ustanove ko je radio protiv zakona - poručila je Kurtović-Pašalić.
Svakodnevna nepravda
Dodala je da se danas obraćaju zbog svojih članova i “nepravde kojoj su izloženi svakodnevno”.
- Mi ne želimo više da šutimo. Želimo jasno i glasno da kažemo: Da, ugroženi smo i ne želimo više da trpimo nepravdu - kazala je Kurtović-Pašalić.
Članica Upravnog odbora Samostalnog sindikata radnika u BHRT-u Minja Erić podsjetila je da je Sindikat održao niz sastanaka s predstavnicima državnih i federalnih vlasti kojima su predstavili probleme s kojima se radnici suočavaju i da verbalna podrška nije izostala.
- Kada se govori o problemima BHRT-a, svi su raspoloženi da se oni riješe. Međutim, osim verbalne, do danas nikakvu konkretnu podršku niti bilo kakvo rješenje nemamo, niti je ono predloženo. Situacija je sada još teža. Ostali smo bez načina prikupljanja RTV takse. Radnici BHRT-a svoje zadatke svakodnevno obavljaju na najprofesionalniji način. Sve probleme s kojima se susreću ostavljaju iza sebe. Jedan od najvećih problema je oprema koja je stara više od 40 godina koja stalno otkazuje i, na kraju, zaista može biti opasna po zdravlje samih radnika. Više od 60 posto radnika ima primanja od 800 KM. Da ne spominjemo da doprinosi godinama nisu uplaćeni. Na penzionisanje se čeka više mjeseci - rekla je Erić, poručivši da je “egzistencija više od 800 porodica u BHRT-u ugrožena.”
Samostalni sindikat radnika u BHRT-u je 27. decembra uputio otvoreno pismo za "spas" javnog servisa Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine (BiH), koja je osnivač ovog javnog servisa, Vijeću ministara BiH, entitetskim vladama, Upravnom odboru i menadžmentu BHRT-a, te građanima Bosne i Hercegovine.
Nisu uplaćeni porezi
U pismu su naveli da bi se u nedostatku finasijskih sredstava mogao ugasiti javni servis, te da se Zakon o javnom RTV sistemu BiH ne poštuje i da se prikupljena RTV taksa ne raspoređuje na način koji je predviđen zakonom.
- Radnicima nisu uplaćeni porezi i doprinosi još iz 2015. godine, što posebno predstavlja problem prilikom odlaska u penziju. Sve ovo se usložnjava trenutnom situacijom u kojoj još nemamo riješen nastavak prikupljanja RTV takse, što je trebalo biti riješeno produžavanjem ugovora s Elektroprivredom BiH na još tri godine. Nas 60 posto radi za plaću ispod 800 KM dok je prosječna plaća u FBiH blizu 1.300 KM, a sindikalna potrošačka korpa za novembar je za nas nezamislivih 2.954,80 KM. Mi ne znamo šta je to regres. Naš topli obrok je još sedam KM - navedeno je u pismu.
Sindikat traži stabilno finansiranje javnog RTV servisa, zahtijeva da se prestane s politizacijom javnog servisa i podsjeća da je rješavanje finansiranja javnog servisa jedno do 14 prioriteta na evropskom putu BiH.