Stav Milorada Dodika i režima u RS da sudije Ustavnog suda BiH iz ovog entiteta neće biti imenovane sve dok se ne usvoji Zakon o Ustavnom sudu BiH, kojim bi se strane sudije zamijenile domaćim, pravni ekspert Nedim Ademović ocjenjuje kao klasičnu ucjenu, ali i protuustavno djelovanje.

- Mislim da koalicioni partneri, a ni međunarodna zajednica, ne trebaju prihvatiti bilo kakvu reformu suda sve dok ova ucjena traje. Nije to ni u interesu građana RS, bez obzira koje etničke pripadnosti bili. Bez Ustavnog suda BiH ostaje bez najvažnijeg institucionalnog mehanizma za zaštitu osnovnih ljudskih prava i sloboda njenih građana – kaže Ademović.

Srećom, dodaje, Ustavni sud BIH može raditi sa šest sudija, koliko sada ima i funkcionalan je u smislu svih nadležnosti.

- Nije ovisan o sudijama iz RS. Mislim da Ustavni sud, zasigurno, još jedan period neće biti bez najmanje pet sudija, koliko je nužno da ima kako bi mogao raditi. Do tada se može svašta uraditi na poboljšanju političke klime, pravne situacije, ali i sankcionisanju onih kojih opstruišu postupak. Na kraju, nemojmo zaboraviti da Visoki predstavnik može uvijek donijeti odluke kojima se štiti Ustav BiH i Dejtonski sporazum. Ako to bude ultima ratio, Visoki predstavnik će to i uraditi – ističe Ademović.

Preuzimanje nadležnosti

Komentirajući najave predsjednika RS da će ovaj entitet, po hitnoj proceduri, usvojiti izborni zakon na entitetskom nivou, Ademović podsjeća da je izborno zakonodavstvo u isključivoj nadležnosti države. 

- To je tako sve dok je Ustav BiH takav. RS može pokušati donijeti neki zakon, u jednoj ili drugoj proceduri, međutim, taj zakon će biti proglašen neustavnim zbog nedostatka ustavnog osnova za njegovo donošenje. Ne bi se desilo prvi put da RS pokuša da preuzme državne nadležnosti. Svaki put se desi isto i svaki put su isključivo građani RS ti koji plaćaju cijenu nerazumnih odluka vlasti u RS – dodaje Ademović.

Ustavni sud BiH je barijera Dodikovim secesionističkim planovima, kaže naš sagovornik, jer je svjestan da će svaki pokušaj donošenja bilo kakvog akta biti osujećen od strane Ustavnog suda BiH. - To je i razlog što Dodiku smeta Ustavni sud BiH. Dok god je ova institucija funkcionalna, sa ili bez sudija iz RS, Dodik ne može usvojiti pravni akt o secesiji a da se on promptno ne stavi van snage od Ustavnog suda, čime bi ga automatski delegitimizirao u cijelosti. U takvoj situaciji ostaje mu samo primjena sile, ali Dodik je više puta jasno poručio da neće primjenjivati silu već politiku mirnog razlaza, jer zna vrlo dobro da bi svaka primjena sile naišla na žestok otpor međunarodnih snaga i NATO-a, a tu nema nikakve šanse – naglašava Ademović.

Problem je nedostatak sistema odgovornosti koji bi sankcionirao političare poput Dodika, a izostanak sankcije daje im nadu da uvijek iznova pokušavaju napraviti udar na ustavnopravni poredak, sve dok se „kockice ne poklope“.

- To je Milorad Dodik javno govorio. Obznanio je da će on kad-tad dočekati momentum kada će se i na domaćem i na međunarodnom planu desiti da akt o secesiji prođe bez adekvatnog odgovora. S druge strane, mi, kao društvo, patimo zbog takvih ljudi bez evropske vizije, koji su opterećeni retrogradnim idejama, nadahnuti nekim prevaziđenim, srednjovjekovnim kontekstima. Posebno pate građani RS. Izolovani su u svakom smislu, posmatraju se u Evropi kao unazađen i primitivan svijet, koji se ne uklapa u ove civilizacijske tokove. A, istovremeno, ne vide da njihove vođe apsolutno nisu „idealisti“ kada je riječ o njihovim interesima. Nadam se da će se to na sljedećim izborima promijeniti i da će se dati šansa opoziciji, koja je, svakako, na prošlim izborima brutalno pokradena – kaže Ademović.

Politički otpor

Bojkot izbora sudija Ustavnog suda BiH iz RS Ademović vidi i kao jedan vid političkog otpora tog entiteta prema državnim organima, te način za nastavak destrukcije države. Istovremeno, na ovaj način Parlamentarna skupština BiH nastoji se primorati da se Ustavni sud reformira u smislu njegove etno-nacionalizacije i uvođenja unutrašnjeg sistema blokada.

- Time bi predsjednik RS obesnažio jedinu instituciju koja u BiH može delegitimizovati bilo kakav pokušaj separacije RS i daljnje neustavne autonomaške politike. S druge strane, u FBiH, vodeće etno-nacionalne stranke su naviknute da sudije primarno dijele na „naše i njihove“, sekundarno na hrvatske i bošnjačke, te tercijarno da izbor „naših“ sudija bude pod političkim pokroviteljstvom. Drugim riječima, tri malformacije su etablirane u odnosu na evropski standard izbora sudija - autokratizacija, politizacija i etnizacija sudija. Učešćem trojke u vlasti s HDZ došlo je do sukobljavanja ovog starog načina izbora sudija, na koji HDZ i dalje računa, s pokušajem trojke da izbor sudija profesionalizira u smislu da se barem biraju sudije koje nemaju bilo kakvu političku hipoteku. Borba protiv autokratizacije i etnizacije nije do sada bila na dnevnom redu – zaključuje pravni ekspert Nedim Ademović.