Na današnji dan 1964. godine, u Sarajevu je rođen Željko Komšić, bosanskohercegovački političar, trenutno predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
Komšić je diplomirao na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Tokom školovanja bio je aktivan u studentskom pokretu. Završio je i Georgetown Leadership Seminar (Edmund A. Walsh School of Foreign Service, Georgetown University,Washington, D.C.)
U 1992. godini radio je kao diplomirani pravnik u Zavodu za penzijsko osiguranje BiH. Početkom agresije na BiH ('92.-'95.) dobrovoljno je pristupio u redove Armije BiH, te pokazao izuzetnu hrabrost u odbrani Sarajeva i odlikovan je najvišim ratnim odlikovanjem "Zlatni ljiljan".
Od 1996. do 1998. godine radio je u Ministarstvu za raseljena lica i izbjeglice Federacije BiH. Njegovo aktivno političko djelovanje u Socijaldemokratskoj partiji BiH rezultiralo je izborom za vijećnika grada Sarajeva u ime te stranke. Od 1998. do 2000. godine obavljao je dužnost predsjednika Gradskog vijeća grada Sarajeva. Na lokalnim izborima 2000. godine izabran je za vijećnika, a potom za načelnika Općine Novo Sarajevo.
Mandati u Predsjedništvu BiH
Nakon uspostave diplomatskih odnosa BiH sa Saveznom Republikom Jugoslavijom, 2001. godine postavljen je na dužnost prvog vanrednog i opunomoćenog ambasadora BiH u Beogradu.
Od 2003. do 2004. godine obavljao je dužnost zamjenika gradonačelnika Grada Sarajeva. Na lokalnim izborima 2004. godine je pobijedio i izabran je za načelnika Općine Novo Sarajevo. A potom je na kongresu SDP-a BiH izabran za potpredsjednika Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine. Na Općim izborima 2006. godine u BiH kandidirao se za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda, pobijedio je te tu funkciju obnašao do 2014., u dva mandata. Nakon četverogodišnje pauze ponovno je izabran za člana Predsjedništva BiH 2018., te 2022. godine.
Godine 2013., nakon napuštanja SDP-a BiH, osnovao je Demokratsku frontu čiji je predsjednik.
Komšić je nosilac odlikovanja Svete stolice Commando con placca dell'Ordine Piano. Također je počasni građanin St. Louisa (Missouri, USA) i El Pasa, (Texas, SAD).
Rođen francuski fizičar Amper, utemeljitelj elektromagnetizma
1713. - Umro Pavao Ritter Vitezović, hrvatski književnik, historičar, jezičar i izdavač. Zalagao se da osnova hrvatskog pravopisa bude fonetska, odnosno da svaki glas ima svoje, uvijek jednako, slovo. Pokazalo se da je svojim radom bio preteča Ilirskog preporoda. Njegov rukopisni rječnik „Lexicon Latino-Illyricum“ ističe se leksikografskom važnošću.
1775. - Rođen Andre-Mari Amper (André-Marie Ampère), francuski fizičar, matematičar, hemičar i filozof, utemeljitelj elektromagnetizma. Bio je prvi naučnik koji je razlučio atome i molekule, te među prvima koji je koristio nazive električni napon i električna energija. Potaknut otkrićem Hansa Kristijana Orsteda (Christian) da se magnetna igla zakreće pri promjeni struje koja teče žicom u blizini, Amper je istražio povezanost između elektriciteta i magnetizma (Amperov zakon). Amperov zakon izražava činjenicu da magnetsko polje nastaje kao posljedica kretanja električnih naboja, povezujući električne i magnetske pojave.
1900. - Umro engleski pisac i kritičar Džon Raskin (John), profesor na Oksfordu koji se umjetnošću oduševio na putovanjima po Italiji. Za njega su "lijepo, istinito i dobro" istoznačni pojmovi. Smatrao je da umjetnost zavisi od društvenog života i da samo zdrav narod može da stvara velika umjetnička djela, jer je umjetnost snaga i izraz cijelog naroda, a ne povlastica bogatih. Djela: o umjetnosti "Moderni slikari", "Kamenje Venecije", "Dvije staze", o društvenim i ekonomskim problemima "Do posljednjeg", "Sezam i ljiljani", "Krošnja divlje masline", "Munera Pulveris".
1920. - Rođen italijanski filmski režiser i scenarist Federiko Felini (Federico Fellini), jedan od najvećih sineasta 20. vijeka i trostruki dobitnik Oskara. Filmovi: "Svjetla varijetea", "Dangube", "Ulica" (Oskar), "Probisvijet", "Kabrijine noći" (Oskar), "Sladak život" (prva nagrada u Kanu), "Osam i po" (Oskar), "Đulijeta i duhovi" (Zlatni globus), "Klovnovi", "Satirikon", "Amarkord", "Kazanova", "Grad žena", "Brod plovi", "Džindžer i Fred".
Preminuo sportist i glumac Džoni Vajsmiler, slavni Tarzan
1983. - Umro brazilski fudbaler Manuel Fransisko dos Santos (Francisco), prozvan Garinča (Garrincha) što u prijevodu znači ptičica. S reprezentacijom Brazila osvojio je dva puta titulu prvaka svijeta, 1958. i 1962. godine.
1984. - Preminuo američki sportist i filmski glumac Džoni Vajsmiler (Johnny Weissmuller), prvi čovjek koji je preplivao 100 metara brže od minute, a poznatiji po ulozi glavnog junaka u nizu filmova o Tarzanu. Osvojio je tri zlatne medalje na Olimpijskim igrama 1924. i dvije 1928. Filmovi: "Tarzan u izgnanstvu", "Tarzanov povratak", "Tarzan i njegova družina".
1990. - Umrla Barbara Stenvik (Stanwyck), američka filmska glumica. Imala je dugu i uspješnu karijeru, a najveći ugled stekla je likovima samostalnih i ambicioznih žena. Dobitnica je nagrade za životno djelo Američkog filmskog instituta 1987. godine.
1993. - Preminula američka glumica holandskog porijekla Odri Hepbern (Audrey Hepburn), jedna od najpoznatijih i najljepših glumica koja se ikad pojavila na filmu. Njena prva velika uloga bila je uloga balerine u filmu „The secret people“, zbog koje biva zapažena i dobija glavnu ulogu u brodvejskoj muzičkoj komediji „Gigi“, u Njujorku. Za ulogu Gigi dobija prestižnu teatarsku nagradu, a za uloga u holivudskom filmu „Praznik u Rimu“, 1953. godine, osvaja Oskara za najbolju glumicu. Ipak, proslavila ju je uloga Holi u filmu „Doručak kod Tifanija“, kada postaje jedna od najvećih filmskih ikona 20. vijeka. Jedna od posljednjih Odrinih uloga bila je u modernoj komediji „Svi su se smijali“. Odri je bila i ambasadorica UNICEF-a. Za humanitarni rad dobila je brojne nagrade, između ostalih, Medalju slobode koju joj je 1992. uručio tadašnji američki predsjednik Džordž Buš (George Bush).
2014. - Umro italijanski dirigent Klaudio Abado (Claudio Abbado), muzički direktor Milanske skale, Berlinske filharmonije, Londonskog simfonijskog orkestra i Opere u Beču, osnivač Evropskog orkestra mladih.
2021. - Preminula Mira Furlan, jugoslavenska, hrvatska i američka filmska, pozorišna i TV glumica. Bila je jedna od najpopularnijih, najljepših i najseksepilnijih glumica bivše Jugoslavije, a međunarodnu slavu je stekla ulogama u američkim televizijskim serijama „Babylon 5“ i „Izgubljeni“. Najpoznatiji filmovi u kojima je Mira odigrala briljantne uloge su “Kiklop” (1982.), “U raljama života” (1984.), “Za sreću je potrebno troje” (1986.) i “Lepota poroka” (1986.). Za ulogu Enke u filmu „Kiklop“ i Jaglike u filmu „Lepota poroka“ dobila je Zlatne arene.
