Iako je pritisak značajno popustio, stopa inflacije sa 14,1 u januaru prošle godine pala na trenutno podnošljivih 2,2 posto, još je rano kazati da smo je pobijedili.
Ovo je za “Avaz” izjavio direktor Agencije za bankarstvo FBiH Jasmin Mahmuzić, podsjetivši da je inflacija posljedica vanjskih utjecaja i da nije nastala kao rezultat domaćeg poticajnog djelovanja u oblastima kreditne i monetarne politike.
- Dokazali smo da mjere naših institucija mogu imati efekte na stabilizaciju i u uvjetima kada je inflacija „uvezena“. I nakon očiglednog smanjenja inflatornih pritisaka tokom 2023. godine, bilo bi preuranjeno proglasiti pobjedu. Danas možemo govoriti o očekivanoj održivoj stabilizaciji prilika u ovoj godini, ali ne smijemo zanemariti prisutne dugoročne neizvjesnosti na tržištima strateških dobara, energenata i hrane - kaže Mahmuzić.
Platni promet
Zbog stabilnosti tržišta, ali i aktivnih mjera Agencije, Mahmuzić ne očekuje značajnije promjene kamatnih stopa koje su općenito niže u odnosu na ostale zemlje u okruženju.
Na primjedbe ekonomskih stručnjaka da su troškovi platnog prometa u BiH veoma visoki, Mahmuzić odgovara da bi za detaljnije analize bili potrebni podaci banaka iz regije i EU pojedinačno, ali za primjer navodi da su cijene usluga za fizička lica kod banke iz okvira grupacije sa sjedištem u EU niže u BiH nego u Hrvatskoj. Dodaje da se značajni troškovi mogu pojaviti u međunarodnom platnom prometu.
Usklađivanje s evropskim standardima sprečavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti preduvjet je i za održavanje ili smanjenje troškova transakcija.
Siva lista
- To se mora desiti odmah. Ako bi se BiH našla na „sivoj listi“, troškovi i ograničenja u obavljanju transakcija se mogu povećati. Paralelno s procesima približavanja EU, ključni zadatak je integracija našeg platnog prometa u infrastrukturu EU. Uključivanje BiH u jedinstveni evropski prostor plaćanja (SEPA) otvara prostor za dodatnu sigurnost i efikasnost. Ne smiju se zanemariti ni ostali koncepti brzih ili instant plaćanja koji, osim tehničkih pitanja, uključuju i usvajanje zakonskih rješenja - ističe Mahmuzić.
Preživljavanje i luksuz
Komentirajući podatak da ukupna kreditna zaduženja, koja su na kraju novembra iznosila oko 23,3 milijarde maraka, rastu i da se najviše zadužuju građani, Mahmuzić kaže da se naši ekonomski obrasci ili svrhe kredita ne razlikuju bitno od zemalja EU.
- Sa sigurnošću možemo tvrditi da značajan broj građana putem kredita podmiruje osnovne finansijske potrebe. Istovremeno, kroz nenamjenske kredite dio građana podmiruje i potrebe koje bi se mogle zvati potrebama standarda ili luksuza. Raste udio ili uloga namjenskih kredita kojima se zadovoljavaju dugoročne potrebe, stambeni i hipotekarni krediti. Naša stalna preporuka je usklađivanje potreba i finansijskih mogućnosti. Kreditori su dužni voditi računa o platežnoj sposobnosti klijenata, a zaštita korisnika kredita je temeljni zahtjev - naglašava Mahmuzić.
Rast ukupnih kredita prema privredi kontinuiran.
