Deponija smeća na lokalitetu Šišeta u Goraždu godinama već zagorčava život stanovnicima naselja u njenom podnožju. Požar koji je početkom septembra buknuo na deponiji stanje čini nepodnošljivim, jer radnici Javnog komunalnog preduzeća „6. mart“, uz pomoć pripadnika Profesionalne vatrogasne jedinice i povremenu pomoć građevinskih firmi, uspijevaju ga samo privremeno staviti pod kontrolu. Mašine su i danas na terenu, gdje pokušavaju konzervirati dio deponije, ali problem je što vatra tinja duboko ispod naslaga smeća, pa je pitanje dana kada će ponovo okolna naselja biti pokrivena gustim, toksičnim dimom.
Oslobađaju se zagađujuće, toksične čestice
- U danima požara oslobađaju se zagađujuće, toksične čestice, jer radi se o odlagalištu mješovitog otpada pa mi i ne znamo šta sve sagorijeva i kakvi toksični spojevi mogu da nastanu. Najzagađeniji zrak imamo kada gore plastične mase i tada se oslobađaju jako toksične supstance koje mogu biti i kancerogene – kazala je za „Avaz“ direktorica Zavoda za javno zdravstvo BPK Goražde dr Medina Bičo.
Praćenje stanja i blagovremeno alarmiranje građana otežano je zbog činjenice da stanica za monitoring kvaliteta zraka u Rasadniku već mjesecima ne radi, ali je ZZO BPK izdao preporuke stanovnicima Goražda, posebno onima koji žive u blizini deponije.
Najveća koncentracija zagađujućih materija, u jutarnjim i večernjim satima
- Preporučili smo da u periodu kad je najveća koncentracija zagađujućih materija, u jutarnjim i večernjim satima, s obzirom da imamo i smog koji se oslobađa iz individualnih ložišta, hronični bolesnici, starije osobe, malal djeca i trudnice, ne borave na otvorenom, a ako već borave onda da nose maske ili šal preko usta, kako bi se barem djelimično zaštitili od udisanja tih čestica – dodaje Bičo.
Upozorava da udisanje zagađenog zraka i kod zdravih osoba može izazvati komplikacije na disajnim putevima, plućima, koži, očima, jer zagađujuće čestice mogu dospijeti u krvotok i do svih organa. Osim zraka, deponija direktno zagađuje i Šišetski potok, koji protiče kroz nju, naselja nizvodno, ulijeva se u Podhranjenski potok i dalje u Drinu.
Radili analize Šišetskog potoka
- Mi smo u nekoliko navrata radili analize Šišetskog potoka, odnosno ocjednih voda iz deponije, poredili rezultate analize vode iznad deponije, gdje su bili u redu, i one ispod deponije gdje je utvrđeno prisustvo teških metala u veoma visokim koncentracijama. Pored ostalih, u pitanju su živa i olovo. Dakle, deponija zagađuje zrak, vodu i zemljište, a s obzirom da je riječ o otvorenoj, divljoj deponiji, prisustvo životinja može uzrokovati širenje neke bolesti. To je jedna ekološka katastrofa kad je u pitanju naš kanton – ističe dr Bičo.