Tehnologija korištenja mRNA, kao baze za stvaranje vakcina protiv različitih vrsta antigena, vrlo brzo je unaprijeđena, s veoma mnogo podataka o njenoj djelotvornosti i malim nuspojavama, i predstavlja bazu i za istraživanja koja bi trebala razviti vakcinu protiv raka. Ovo je za „Avaz“ izjavio prof. dr. Ivan Đikić, jedan od najuspješnijih naučnika svijeta, molekularni biolog koji pojašnjava da je tehnologija na kojoj se radi duže od 20 godina značajno napredovala tokom pandemije koronavirusa.
Negativan učinak
- Tokom COVID-19 krize mRNA je testirana na nekoliko milijardi ljudi koji su primili cjepiva i pokazalo se da sama mRNA molekula nema negativan učinak. Ono što je imalo negativni učinak bio je antigen koji smo ubacivali kod ljudi da bismo stvarali imunološki odgovor protiv COVID-19, ali su nuspojave bile tolerantne i cjepivo je odobreno i imalo dobar učinak. Sada se događa da su se s novom tehnologijom ljudi vratili temama koje su bile aktuelne prije korone, a to je prvenstveno borba protiv tumora - dodaje prof. Đikić.
Borba protiv tumora sada će biti mnogo brža, a protiv tumorskih ćelija moguće je razviti različite vrste antigena koji će izazvati reakciju imunološkog sistema da krene u obračun s tumorskim ćelijama umjesto COVID-a. Princip je isti, potcrtava Đikić, objašnjavajući da se tumori vrlo brzo mijenjaju, imaju različite vrste antigena na svojoj površini i uspješno izbjegavaju imunološki sistem.
Prvi pacijenti već dobivaju eksperimentalne doze vakcina u okviru istraživanja koja će u naredne tri godine biti vršena u Velikoj Britaniji, SAD i Australiji. Đikić pojašnjava da su klinička ispitivanja za prvu vrstu globalnih antigena odmakla dalje.
To je realno
- Za ove individualne rade mnoge kompanije koje predviđaju da će se, uz klinička ispitivanja i sve što danas znamo, do kraja ovog desetljeća moći stvarati efikasne, nove vrste cjepiva protiv tumora. To je nešto što je realno na temelju dosadašnjih spoznaja o djelovanju, tehnologiji i prvim kliničkim ispitivanjima - kaže prof. Đikić.
Borbu protiv vakcine, kao naučno dokazane metode, smatra problemom mentaliteta koji se javlja svaki put kad se ona spomene. Antivakserski lobi jedan je od uzroka pojave bolesti za koje se vjerovalo da su davna prošlost, poput morbila ili velikog kašlja u regionu.
Nepovjerenje javnosti
Dosadašnji rad i najave revolucionarnog otkrića, očekivano, prati i nepovjerenje dijela javnosti, ali Đikić ukazuje na značaj adekvatnog informiranja.
- Mi, kao znanstvenici, borimo se jako puno, nemamo drugih interesa, osim znanstvenog napretka i pomoći pacijentima. Pokušavamo dati tačne podatke, ali imate ljude koji iz različitih razloga to nastoje omalovažiti i ne biraju sredstva da ocrne druge ljude koji naporno rade. Jednostavno se ne treba obazirati na ljude koji manipuliraju činjenicama, apeliram na javnost da sluša one koji, na temelju transparentnih i tačnih podataka, pokušavaju neke stvari unaprijediti - dodaje prof. Đikić.
