Sve oči uprte su u delegate Doma naroda Parlamentarne skupštine, koja će danas odlučivati, po hitnom postupku, o zakonu o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. Ako on ne bude usvojen, BiH bi se mogla naći na sivoj listi MONEYVAL-a.
Radi se o zakonu koji je, osim jedan od uvjeta za početak pregovora o članstvu u EU, ključan i za sprječavanje negativnog izvještaja Komiteta eksperata za procjenu mjera protiv pranja novca i finansiranja terorizma (MONEYVAL) čija delegacija boravi u BiH. Ako on ne bude usvojen, BiH bi se mogla naći na “sivoj listi” MONEYVAL-a.
U tom slučaju, najviše direktnih posljedica imao bi bankarski sistem, iako se radi o najuređenijem segmentu ekonomije u BiH, kazao je za „Avaz“ Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo FBiH.
Bankarski sektor
- Posljedice koje proizlaze iz neusklađivanja zakonskog okvira s međunarodnim standardima, u kontekstu platnog prometa, mogu biti usporavanje, ograničavanje i poskupljenje platnog prometa s inozemstvom, korespondentne banke mogu uvjetovati nastavak poslovne saradnje s domaćim bankama, izdvajanje BiH na „rizičnim listama“ može dovesti do povećanja cijena eksternog finansiranja, što može imati efekte i na buduće značajne projekte - naveo je Mahmuzić.
Posljedice bi osjetili i krajnji korisnici, privredna društva i fizička lica, a sve bi dovelo i do smanjenja stranih ulaganja u BiH.
Kredibilitet BiH
- Usvajanjem novog zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti povećao bi se stepen usklađenosti BiH s međunarodnim standardima, pojačao kredibilitet BiH u međunarodnim okvirima, stvorila pravna sigurnost kod obveznika i privrednih subjekata te povećala transparentnost i unaprijedila mogućnost kontrole nad obveznicima primjene zakona od nadležnih organa za provođenje zakona - pojasnio je Mahmuzić.
Kamate stabilne
Mjere Agencije donijete krajem 2022. godine dale su očekivane efekte, stabilnost kamatnih stopa je očuvana, a promjene koje su se dešavale, osim u iznimnim slučajevima, nisu prelazile okvire koji su postavljeni, kaže Mahmuzić.
- Obaveza opreznog planiranja i djelovanja, kada su u pitanju kamatne stope, prihvaćena je i od banaka. Rizici naglog i značajnog rasta kamatnih stopa su za sada izbjegnuti, a najave ublažavanja restriktivnih politika na strani Evropske centralne banke dodatno upućuju na smanjenje vjerovatnoće da se štetni efekti poremećaja s drugih tržišta prenesu na kamatne stope na našem tržištu u 2024. godini - naglasio je Mahmuzić.
Finaliziranje procesa usklađivanja zakonskog okvira u BiH s pravnom stečevinom u EU od izuzetnog je značaja, mišljenja je Mahmuzić.
