U savremenom društvu agresivnost je postala zamršen aspekt ljudskog ponašanja, utječući na međuljudske odnose, radno okruženje, pa čak i na globalnu dinamiku, kaže za portal "Avaza" psiholog i psihoterapeut doc. dr. Andrea Vlašić komentirajući spiralu nasilja i najtežih krivičnih djela kojima sve češće svjedočimo. Dodaje da su korijeni agresivnosti u društvu različiti.
Brza priroda modernog života
- Istaknuti faktor koji pridonosi povećanoj agresivnosti je brza priroda modernog života. Konstantni pritisak da se poštuju rokovi, postigne uspjeh, da se ostvarimo u svim ulogama koje društvo nameće i održavamo idealnu sliku o sebi, te da se snalazimo u svijetu koji se prebrzo mijenja, doveo je do povišene razine stresa i frustracije. U takvom okruženju pojedinci mogu pribjeći agresivnom ponašanju, fizičkom, verbalnom ili drugom, kao mehanizmu suočavanja, doživljavajući ga kao sredstvo za uspostavljanje kontrole ili otpuštanje frustracije - kaže Vlašić.
Ubistva u Sarajevu, Doboju, Banjoj Luci i Tuzli od početka godine pojačavaju osjećaj nesigurnosti među građanima. Vlašić pojašnjava da učestalost najtežih krivičnih djela često uzrokuju socijalni i ekonomski faktori.
– Finansijska nestabilnost i neadekvatno obrazovanje, pa i obezvrjeđivanje obrazovanja, kao i nejednaka mogućnost zapošljavanja, stvaraju okolinu u kojoj se povećavaju agresivnost i nasilje. Područja s visokom stopom kriminaliteta, kao i postojanje organiziranog kriminala, te nedostatak policijske prisutnosti i učinkovitosti još su neki od uzroka. Ako je u nekom području neadekvatna provedba zakona, ljudima kriminalne aktivnosti postaju prihvatljivije i lakše se upuštaju u njih. Ne osjećaju značajnu prijetnju kaznom, pa radi toga postoji i veća vjerovatnost od nasilnih djela. Porast nasilja se događa i u područjima koja su suočena s političkom, društvenom ili ekonomskom nestabilnošću. Naša regija, kao postratno društvo, vapi za stabilnošću u svakom pogledu - dodaje.
Upotreba droga i alkohola
Iako ne kod svih, ali upotreba droga ili alkohola rezultira povećanim nasiljem, upozorava Vlašić, za primjer navodeći nasilje u porodici, gdje je većina prijavljenih u trenutku počinjenja krivičnog djela bila pod utjecajem alkohola.
- Svako od nas doprinosi stabilnosti, ali ljudi su naučeno bespomoćni, misle da nemaju utjecaj kao pojedinci. Ipak, znamo da su i Isus i Muhamed bili pojedinci. Isto tako i Hitler. Moramo konačno shvatiti da imamo velik utjecaj i kao pojedinci, da promjena uvijek počinje od jednog čovjeka - ističe dr. Vlašić.
Najaktuelnijim uzrokom ipak smatra kulturu nasilja u društvu koje tolerira ili čak potiče agresivno ponašanje.
- Ako postoji nedostatak jasnih normi protiv nasilja, te ako se nasilje prikazuje ili opravdava u medijima i kulturi, to može doprinijeti porastu stope ubistava. Društveni pritisak i norme igraju ključnu ulogu u oblikovanju ponašanja pojedinca. Ako kultura i društvo ne postavljaju čvrste granice protiv nasilja te ako ne promiče rješavanje sukoba na miran način, ne možemo se više čuditi niti porastu nasilja općenito. Važno je raditi na promicanju kulture mira, tolerancije, opraštanja, nenasilja, suradnje, općeg dobra – ujedno dajući jasne i žive primjere neposrednog sankcioniranja - zatvorske kazne i društvena osuda, svakog agresivnog ponašanja. Moramo povući jasan rez i prekinuti promicati negativce u medijima, kulturi i na društvenim mrežama - ističe dr. Andrea Vlašić, psiholog i psihoterapeut.