Na današnji dan 1960. godine, u Trnovi kod Sanskog Mosta rođen je Zilhad Ključanin, jedan od najznačajnijih savremenih bosanskohercegovačkih književnika. U Sarajevu je diplomirao filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu, a u Zagrebu na Filozofskom fakultetu magistrirao iz književno-teorijske znanosti. Doktorirao je u Sarajevu na Filozofskom fakultetu, gdje je potom bio i profesor.

Pisao je pjesme, prozu, književnu kritiku, drame, scenarije, eseje i novinske tekstove. Djela su mu prevedena na bugarski, engleski, francuski, makedonski, njemački, slovenski, španski i turski jezik.

Brojna djela i nagrade

Djela: “Sehara”, “Mlade pjesme”, “San urednog čovjeka”, “Pjesme nevinosti”, “Da, ja prezirem Srbe”, roman “Šehid” i drama “Šehid”, “Kad puknu pupoljci”, “Nikad nisam bio u Bosni”, “Četiri zlatne ptice”, “Koliko je srce u mrava”, “Sarajevska Hagada i druge price”, “Ti si moja P.”, “Muholovac”, “Male priče od životne važnosti”, “Švedsko srce moje majke”, “Dom Aurore Borealis”, “Godina dana poezije”, “Vikendica”, “Smrt ima dijamantnu pesnicu i udara me njom u potiljak”, “Galebovi”, “Krtice”, “Spas”, “Čarobnjak vode”, “Kultur Schok”, “Šeherzadina djeca”, “Lažne trudnice”. Priredio je “Panoramu pobožne bošnjačke poezije XX stoljeća”.

Drama “Šehid”, napisana na uzoru istoimenog romana iz 1994. godine, premijerno je izvedena 7. decembra 1999. godine u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica, u režiji Slobodana Stojanovića.

Knjučanin je dobitnik brojnih nagrada, među kojima se izdvajaju: Nagrada “Mak Dizdar”, Nagrada Književne omladine BiH za najbolju knjigu pisaca do 30 godina starosti, Plaketa Unsko-sanskog kantona, Nagrada “Bosanske riječi” za roman godine, Nagrada Društva pisaca Bosne i Hercegovine, Nagrada “Zija Dizdarević”, Nagrada “Alija Isaković”, Nagrada “Skender Kulenović”, Nagrada BHR1, Nagrada Fondacije za izdavaštvo Federalnog ministarstva kulture i sporta (2010., 2011., 2012., 2014.). Bio je član Društva pisaca Bosne i Hercegovine.

Preminuo je u Sarajevu, 6. juna 2016. godine.

Rođen Gerard Merkator, izumitelj tehnike izrade globusa

1512. - Rođen Gerard Merkator (Gerhard Mercator), njemačko-holandski kartograf. Ostao je zapamćen po kartografskoj projekciji korištenoj u izradi karte svijeta koja je prema njemu nazvana Merkatorovom projekcijom. Također, Merkator je izmislio tehniku izrade globusa, kako nebeskih tako i zemaljskih, putem tehnika relativne masovne proizvodnje.

1534. - Umro italijanski slikar Antonio Alegri da Koređo (Allegri da Correggio), koji je obrađivao religiozne i mitološke teme. Njegovo slikarstvo je raznježeno, senzualno i dekorativno, s osjećanjem za odnose svijetlo-tamno, što je uočljivo u najznačajnijim djelima: freskama u crkvi Svetog Jovana u Parmi, slikama "Mistično vjenčanje Svete Katarine", "Jupiter i Antiopa", "Leda", "Bogorodica sa Svetim Đorđem".

1696. - Rođen italijanski slikar Đovani Batista Tijepolo (Giovanni Battista Tiepolo), posljednji veliki venecijanski majstor, jedan od najvećih dekorativnih umjetnika 18. vijeka. Njegovi glavni radovi - freske velikih dimenzija, rađene su u maniru rokokoa, u nadbiskupskoj palači u Udinama, u palači Labija u Veneciji, u biskupskoj rezidenciji u Vircburgu i u kraljevskoj palači u Madridu.

1827. - Umro francuski astronom, matematičar i fizičar Pjer Simon Laplas (Pierre-Simon Laplace), koji je dokazao nepromjenljivost srednjih udaljenosti planeta od Sunca, izučavao porijeklo velikih nejednakosti Jupitera i Saturna, stabilitet Sunčevog sistema, oblik Zemlje, eliptičnost putanja planeta, plimu i oseku. Razvio je i teoriju vjerovatnoće. Bavio se i politikom i kratko je bio ministar unutrašnjih poslova, zatim senator. Djela: "Nebeska mehanika", "Prikaz sistema svijeta", "Analitička teorija vjerovatnoće", "Pregled istorije astronomije".

1827. - Umro italijanski fizičar Alesandro Volta (Alessandro), koji je, izučavajući elektricitet, pronašao elektrofor, galvanski element, bateriju galvanskih elemenata. Po njemu su mnogi pojmovi u fizici dobili ime - volt, voltamper, Voltin luk.

Olivera Katarina, slavna glumica i pjevačica, proslavlja 84. rođendan

1871. - Rođena Roza Luksemburg (Rosa Luxemburg), njemačka socijaldemokratska političarka, jedna od najvećih revolucionarki dvadesetog vijeka, koja je ujedno i simbol borbe žena za ravnopravnost. Osim političkog djelovanja u Njemačkoj, bila je suosnivač Socijaldemokratske stranke Kraljevine Poljske (SDKP), od koje je kasnije nastala Socijaldemokratska stranke Kraljevine Poljske i Litvanije (SDKPiL) spajanjem s litvanskom socijaldemokratskom organizacijom.

1940. - Olivera Petrović, poznatija kao Olivera Katarina, slavna srbijanska glumica i pjevačica, proslavlja 84. rođendan. Legendarna je njena uloga "Koštane" u pozorištu, a potom i uspješne uloge u filmovima "Derviš i smrt", "Polenov prah", "San", “Goja”, za koji je nagrađena na filmskim festivalima u Moskvi i Veneciji. Ipak, njena najpoznatija uloga je u filmu “Skupljači perja” (1967) Aleksandra Saše Petrovića, koji je nagrađen na Filmskom festivalu u Kanu.

Dokazala se i kao izvrsna interpretatorica izvornih narodnih pjesama i ciganskih romansi, te održala više od stotinu koncerata širom sveta. Olivera Katarina je „jedina žena pred kojom je klečao Salvador Dali“ nakon njenog koncerta u Parizu, budući da je bio oduševljen njenom ljepotom i glasom. Autorica je zbirke pjesama “Beli badnjaci” i zastupljena je u “Antologiji pjesama o Kosovu”. Napisala je memoarsku prozu naslova “Aristokratsko stopalo”.

1953. - Umro ruski kompozitor i pijanista Sergej Sergejevič Prokofjev, jedan od najoriginalnijih muzičkih stvaralaca 20. vijeka. Stvorio je remek-djela koja su sinteza dubokih doživljaja i najuzvišenije ljepote. Djela: opere "Zaljubljen u tri narandže", "Rat i mir", "Plameni anđeo", simfonijska bajka "Peća i vuk", baleti "Romeo i Julija", "Pepeljuga", "Priča o kamenom cvijetu", kantata "Aleksandar Nevski", simfonije "Klasična simfonija", "Peta simfonija", muzika za filmove "Aleksandar Nevski", "Ivan Grozni".

1964. - Preminuo prvi filmski snimatelj na Balkanu Milton Manaki, koji je 1905. počeo filmskom kamerom da bilježi događaje. Veliki dokumentarni značaj imaju njegova reportaža o boravku posljednjeg turskog sultana Abdula Hamida Drugog 1911. u Bitolju, snimci rumunskog i grčkog kralja, bugarskog cara, događaji iz vremena mladoturske revolucije, balkanskih ratova, Prvog i Drugog svjetskog rata.

1970. - Aleksandar Vučić, predsjednik Republike Srbije, slavi 54. rođendan.

1974. - Rođena Eva Mendez (Mendes), američka filmska glumica. Počela je glumiti krajem 90-ih u horor filmovima, a do većeg publiciteta došla je angažmanom u prominentnijim holivudskim filmovima kao što su “Dan obuke”, “Bilo jednom u Meksiku”, “Prebrzi i prežestoki” i “Ghost Rider”.

Preminuo Vlada Divljan, legendarni vođa grupe “Idoli”

1984. - Umro italijanski pjevač Tito Gobi (Gobbi), operski bariton svjetskog renomea. U operama je studiozno i prefinjeno kreirao vodeće role baritonskog faha, uključujući čuvenu ulogu u "Toski" Đakoma Pučinija (Giacomo Puccini), u kojoj mu je partnerica bila Marija Kalas (Maria Callas).

1984. - Preminuo američki filmski glumac Vilijam Pauel (William Powell), koji je upečatljivom elegancijom i karakterističnim podsmješljivim izrazom čuđenja za gluposti ovog svijeta uspješno igrao u komedijama, trilerima i melodramama. Filmovi: "Ometanje", "Kanarski slučaj", "Ulica šanse", "Čovek svijeta", "Jedini izlaz", "Mršavko", "Veliki Zigfild", "Moj čovjek Godfri", "Život sa ocem".

1999. - Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Karlos Vestendorp (Carlos Westendorp) smijenio predsjednika Republike Srpske Nikolu Poplašena s obrazloženjem da ugrožava krhki mirovni proces.

1999. - Arbitraža uspostavljena Dejtonskim mirovnim sporazumom odlučila da grad Brčko, dotad u sastavu Republike Srpske, dobije status distrikta BiH pod međunarodnim nadzorom.

2007. - Umro Ivan Supek, hrvatski fizičar, filozof, književnik i aktivist protiv nuklearnog naoružanja. Doktorirao je u Lajpcigu pod vodstvom fizičara i nobelovca Vernera Hajsenberga (Werner Heisenberg), s kojim je do 1943. radio na kvantnoj teoriji polja. Radom na Sveučilištu Zagreb od 1946. podigao je fiziku na evropski nivo, a 1950. vodio gradnju Instituta “Ruđer Bošković” kojem je bio i prvi predsjednik.

2015. - Preminuo Vladimir (Vlada) Divljan, srbijanski rok muzičar i tekstopisac. Od 1980. do 1984. godine bio je vođa vokalno-instrumentalne grupe “Idoli”. Godine 1985., započeo je solo karijeru, u okviru koje je nastavio s pop-rok formom paralelno se baveći filmskom muzikom. Od avgusta 1991. do septembra 1997. godine živio je u Sidneju, u Australiji, nakon čega se vratio u Beograd, a dvije godine potom se preselio u Beč.