Podrška Evropske komisije otvaranju pregovora o članstvu BiH u EU važan je iskorak naše zemlje, a ostvareni napredak jasnije se vidi izvana.
Zastupnik i član Odbora za vanjske poslove Evropskog parlamenta Tonino Picula odluku smatra strateški važnom zato što je dio ozbiljnih geopolitičkih promjena u nesposrednom susjedstvu EU.
Jačanje strateške kulture EU
- Dobro je što se ovako odluka može smjestiti u segment jačanja strateške kulture EU, koja razmišlja dalje od temeljnih oblika funkcioniranja poput zajedničke valute ili jedinstvenog tržišta. To je vrlo važno zbog politike proširenja, koja dobiva na zamahu i postaje dio političkog mainstreama i to od juna 2022. kada je EU iskoračila prema Ukrajini i Moldaviji Radi se o strateškoj odluci na tragu geopolitičkih promjena, ali koliko je povijesna, to će se tek morati potvrditi.
Moje iskustvo govori da postoji samo jedan povijesni datum, a to je datum ulaska neke zemlje u članstvo u EU. To važi i za BiH, iako tu BiH mora imati jednu koncesiju više jer je riječ o zemlji sa krajnje kompleksnim unutarnjim uređenjem koje umnogome stimulira kulturu sukoba umjesto kulturu saradnje – kazao je Picula za "Avaz“.
On smatra da će upravo zbog dejtonskih rješenja BiH imati dodatne izazove na svom putu, ali nakon što joj je EU „otvorila svoja vrata“, BiH se mora otvoriti prema svim promjenama do kojih mora doći.
- Tu je početno dobra situacija, da je članstvo u EU jedna od rijetkih tačaka o kojima postoji konsenzus u BiH, ali će biti vrlo izazovno uskladiti Dejtonsko uređenje sa evropskim reformama. Dejtonske institucije neće tako skoro i jednostavno biti zamijenjene evropskim, što je potrebno da bi zemlja bila komplementarna i ispunila sva tri Kopenhaška stuba (politički, ekonomski i pravni, op.a.). Druga dobra stvar je da politika u BiH očito pod pritiskom može ostvariti neke rezultate – ističe Picula.
BiH ima dodatni klaster
Pojašnjava da odluku Evropske komisije mora potvrditi i Vijeće za opće poslove, a u konačnici i Evropsko vijeće, nakon čega BiH može očekivati inventuru stanja u vlastitom zakonodavstvu i izradu okvira za pregovore kroz šest klastera, čiji je zajednički sadržilac napredak u oblasti pravosuđa i temeljnih prava.
- BiH ima i dodatni klaster – 14 neispunjenih prioriteta. Dobra stvar je to što, kada pregovori počnu, tada govorimo o kontinuitetu, jer pregovori o članstvu nisu ništa drugo nego neka vrsta institucionaliziranog oblika stalnog pritiska da se stvari mijenjaju nabolje – kaže Picula, te dodaje da je odlično što je bh. sigurnosna i vanjska politika u potpunosti usklađena sa politikom EU, ali da je jednako važno da BiH ima i stopostotnu usklađenost politika unutar svojih granica.
Bh. političari potvrđuju opredijeljenost za članstvo zemlje u EU, ali pri tome imaju različite motive. Tako je predsjednik RS Milorad Dodik izjavio da je za RS evropski put važan jer predstavlja ispunjenje velikog nacionalnog cilja, “život Srba u ekonomskom i političkom prostoru bez granica”.
- Ništa novo od Dodika, samo mu treba poručiti da EU nije okvir za veliku Srbiju ili srpski svet. To je nešto potpuno suprotno tome, gdje se naglasak stavlja na prava građana, ali i jednako na prava suverenih država koje u EU ulaze u svojim granicama. Onaj ko sanja veliku Srbiju moraće se vrlo brzo probuditi – ističe Tonino Picula, zastupnik Evropskog parlamenta.
