Osim otvaranja pregovora o članstvu u EU s BiH, najvažniji dio jučerašnje odluke šefova vlada i država EU je da se naredni korak u procesu, usvajanje pregovaračkog okvira, veže za ispunjavanje „svih relevantnih koraka“ koji su u oktobru 2022. godine pratili preporuku o dodjeljivanju kandidatskog statusa. Ovo je za “Avaz” izjavio analitičar Evropske inicijative za stabilnost (ESI) Adnan Ćerimagić, analizirajući historijsku odluku Evropskog vijeća.
- Time je na neki način suspendirano 14 ključnih prioriteta iz maja 2019. godine, koji su ostavljeni za naredne korake u procesu. Inače, 14 ključnih prioriteta skuhano je u jednom posebnom trenutku za EU, kada je skepticizam oko proširenja bio na svom vrhuncu. U njihovom sastavljanju Evropska komisija se vodila idejom da uslovi budu što duži i teži, pa su uključivali nekoliko ustavnih reformi i dogovor o izmjenama rješenja koja čine samu srž dejtonske Bosne i Hercegovine. Cilj je bio da na sto EU lidera odluka o kandidatskom statusu i otvaranju pregovora s BiH dođe što kasnije, a rezultat je bio da u četiri naredne godine nijedan ključni prioritet nije bio ispunjen – kaže Ćerimagić.
Iako bez reformi koje sadrže trenutno suspendirani zadaci BiH neće postati članica EU, Ćerimagić se nada da ih je dobronamjerna i odgovorna politika iz Evrope ostavila za poodmaklu fazu pregovora, kada bude jasno da smo blizu članstva u EU.
- Evropska komisija sada ima mandat da pokrene proces izrade pregovaračkog okvira, dokumenta od nekih dvadesetak stranica, koji je osnova za pregovore o članstvu i u kojem stoje glavni ciljevi i vodilje pregovora. Za izradu ovog dokumenta potrebna su dva do tri mjeseca. Uporedo se od bh. političara očekuje da nastave s ispunjavanjem osam koraka iz oktobra 2022. godine. Činjenica da EU nije išla sa 14 ključnih prioriteta govori da ovaj put cilj nije da se naredni korak učiniti nemogućim, već da se ohrabre političari da se odmah fokusiraju na njega – ističe Ćerimagić.
Među osam ciljeva predviđenih mišljenjem iz oktobra 2022. je usvajanje potpuno novog Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću i Zakona o sudovima, Programa integrisanja u EU, kojim će se urediti ko, kada, kako i na koji način se usklađuje s EU standardima.
- Koliko je usvajanje ovog dokumenta zahtjevno i teško, govore dvije činjenice. U BiH se na njegovoj izradi radi duže od deset godina, a Ukrajini i Moldaviji je rečeno da ga i ne moraju imati prije otvaranja pregovora. Naravno, tu je i potreba garantovanja slobode izražavanja i medija i zaštite novinara. Znamo da je Evropska komisija u svom izvještaju u Republici Srpskoj zabilježila nazadovanje u ovom dijelu. Uz fokus na provođenje ovih osam koraka i podršku Evropske komisije, BiH bi do pregovaračkog okvira i narednog koraka u procesu mogla doći i krajem juna 2024. godine. Tada će se u EU svakako razgovarati i o usvajanju pregovaračkog okvira s Ukrajinom i Moldavijom, na čiji je vagon BiH jučer uskočila. Bilo bi izuzetno važno da ostanemo na njemu, jer su u Briselu i ključnim zemljama članicama mnogi uvjereni kako taj vagon vozi do članstva u EU – zaključuje analitičar ESI-a Adnan Ćerimagić.
