Pred Vijećem Kantonalnog suda u Sarajevu prekosutra će biti održano ročište u okviru žalbenog postupka u procesu protiv Jasmina Ćerimagića, Senade Muharemović i Redžepa Salića, bivših direktora Zavoda za zbrinjavanje mentalno invalidne djece i omladine „Pazarić“. Njih je u julu prošle godine Općinski sud u Sarajevu proglasio krivima zbog nesavjesnog rada u službi te ih prvostepenom presudom osudio na po četiri i po godine zatvora.

Kazne zatvora

- Krivični predmet "Pazarić" je eklatantan primjer prebacivanja odgovornosti nadležnih ministarstava na direktore Zavoda. Nažalost, logiku politike prihvatio je Općinski sud u Sarajevu i optuženicima izrekao kazne zatvora iako je moj branjenik Redžep Salić, u vremenu obuhvaćenom optužbom Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu, bio direktor Zavoda malo više od šest mjeseci. To vrijeme nije dovoljno za upoznavanje procesa rada najvažnije ustanove socijalne skrbi u BiH, pa je potpuno neosnovan stav Tužilaštva i Suda da je moj branjenik u tako kratkom roku mogao i trebao organizirati radikalne promjene u radu Zavoda - kaže za “Avaz” Asim Crnalić, pravni zastupnik osuđenog Salića.

Tužilaštvo KS je, nakon izricanja prvostepene presude, saopćilo da su Ćerimagić, Muharemović i Salić u periodu od 2009. do 2019. godine, dok su obavljali poslove direktora, propuštanjem dužnosti nadzora i stalnog praćenja tjelesnog i duševnog stanja štićenika od stručnog i medicinskog osoblja nesavjesno postupili u vršenju dužnosti, zbog čega je nastupila teža povreda prava štićenika, među kojima djece i maloljetnika.

Crnalić, međutim, podsjeća da ni 29 godina nakon rata Zavod nema riješen status, da postupak registracije nije završen, izvori finansiranja nisu stabilni i dostatni, a u Zavodu se obavlja zdravstvena zaštita iako nije registriran za tu djelatnost.

Mišljenje vještaka

- Sud je optuženicima sudio kao da se radi o idealnim uvjetima djelovanja te institucije. Prilikom ocjene dokaza Sud nije na odgovarajući način valorizirao nalaz i mišljenje tima vještaka i njihova usmena obrazloženja na glavnoj raspravi. Vještaci su nesumnjivo utvrdili da su štićenici o kojima je riječ u krivičnom postupku osobe s najtežom dijagnozom i da je u njihovom interesu izdvajanje (fiksiranje) od ostalih štićenika kako ne bi naudili sebi i drugima - ističe Crnalić.

Objavljene fotografije

Istraga je pokrenuta nakon što je zastupnica Naše stranke Sabina Ćudić objavila fotografije iz prostorija Zavoda na kojima su pojedini štićenici vezani za krevete ili radijatore. Crnalić smatra upitnim zakonitost dokaza na kojima se temelji prvostepena presuda, jer smatra da su fotografije vezanih štićenika nastale povredom člana 16. Konvencije o pravima djeteta i člana 189. Krivičnog zakona FBiH.