Odluka Stalnog odbora Parlamentarne skupštine NATO-a kojom uspostavlja novi status zemljama aspirantima za članstvo, te da BiH, Ukrajina i Gruzija postaju kandidati za članstvo u najjačem vojno – političkom savezu svijeta, u našoj zemlji nije izazvala pretjerane reakcije. Odluka iz Talina bit će ratificirana na proljetnom zasjedanju Parlamentarne skupštine krajem maja u Bugarskoj, a predstavlja nagovještaj da će, u svjetlu ruske agresije na Ukrajinu i prijetnji od širenja sukoba, NATO eliminirati potencijalne sigurnosne rizike i na Balkanu.

Dostavljen zahtjev

- Mi smo još 2009. godine zvanično aplicirali sa zahtjevom za članstvo, kada je tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović dostavio zahtjev za punopravno članstvo u NATO-u. Od decembra 2018. godine BiH je članica Akcionog plana za članstvo. Taj status su Ukrajina i Gruzija dobile 2023. godine. BiH je, zajedno sa ostalih desetak zemalja u statusu pridruženog partnera. Sada su odlučili da u taj nivo pridruže Maltu i Kosovo, a kako bi Gruziji, Ukrajini i BiH dali malo veću čast, jer su naprednije u tom odnosu, otvorili su novi obim saradnje sa članicama u MAP-u – pojašnjava Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije.

Dodaje da NATO vrši reorganizaciju unutar Parlamentarne skupštine i otvara novi odjel za saradnju sa članicama MAP-a, a u okviru tih aktivnosti BiH je dobila veći značaj i u fazi je pregovora o članstvu, koje ovisi od ispunjavanja uvjeta koje imamo.

- To je mnogo naprednije nego sa EU gdje tek trebamo dobiti datum za početak pregovora. BiH sa NATO-om ravnopravno pregovara u formi slanja Programa reformi i evaluacije napretka svake godine. I sada je poslat izvještaj o implementaciji za 2023. godinu. Ipak se nešto radi ispod radara. Dodik je stavio veto na sve aktivnosti vezane za NATO, ali na operativnom nivou, u okviru naših Oružanih snaga, ali donekle i na političkom nivou ipak se odvija ta saradnja – ističe Hadžović.

Procjena NATO-a

Brojni analitičari ukazuju da je, s ciljem otklanjanja svih sigurnosnih izazova pa i postizanja trajne stabilnosti kao preduvjeta ekonomskom razvoju, članstvo BiH u NATO-u možda i važnije od onog u EU. Hadžović pojašnjava da nam je za to potrebna samo politička saglasnost, jer za takvu odluku nije potreban referendum građana, iako su ga neke članice provele i iako bi takav korak podržala ubjedljiva većina stanovnika BiH.

- Mnogo ovisi od procjene NATO-a ispunjavamo li potrebne uslove. Poziv možemo očekivati kada se pregovori završe. Politika je mogućnost realnog, pa se i o ovome treba raspravljati i u okviru nekih drugih kompromisa možda ostvariti i taj vanjskopolitički cilj, kojeg smo, uz regionalnu saradnju i pridruživanje EU, deklarisali. Trenutno raspoloženje u RS nije na nekom nivou, ali nije bilo ni u Crnoj Gori pa je malo jačom kampanjom i drugačijom retorikom političara ostvaren neophodni postotak javnog mnijenja i odluka vlasti. U fokusu je sada EU, ovo je malo ostalo po strani, ali ne vidim razlog da se, u okviru pregovora i teških tema, i članstvo u NATO-u ne nađe na dnevnom redu. Imamo opredijeljenost NATO-a da i u ovakvim uslovima zaštiti teritorijalni integritet i suverenitet BIH, ali punopravno članstvo bi riješilo sve sigurnosne dileme u smislu opasnosti koje mogu doći od zemalja koje nisu članice NATO-a – naglašava Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije.