ažno je da građani BiH imaju demokratske i poštene izbore, ali nametanje Izbornog zakona u ovom trenutku pokazat će se kontraproduktivnim.
Ovo je za "Avaz" izjavio profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu Enver Kazaz, komentirajući odluku visokog predstavnika Kristijana Šmita da donese tehničke izmjene izbornog zakona BiH.
Posebno problematično
- Šmitovo nametanje izbornog zakona u trenucima kada je BiH dobila otvaranje pregovora sa EU u potpunosti je kontroverzno i veoma štetno po napredak BiH na daljnjem evropskom putu - pojašnjava Kazaz.
Posebno problematičnim smatra uvođenje modernih tehnologija na birališta u samo nekoliko općina tokom ovogodišnjih lokalnih izbora, te što izmijenjeni zakon počinje da važi od 2026. godine.
- Mislim da je bilo puno pametnije dati priliku Parlamentu BiH da donese Izborni zakon i da se na politici kompromisa, koja se pokazala uspješnom, nastavi lagani evropski put. Ovako ulazimo u najdublju moguću krizu u kojoj su u sukobu Šmit i Dodik. Iza Šmita očigledno stoje SAD koje "lome" Dodika.
Pri tome, Dodiku je omogućeno da nastavi sa svojim nacionalizmom i moguće je da ćemo se vratiti u njegovu separatističku retoriku i poteze. Na drugoj strani, mi nemamo instrumente da u RS, ako ona donese svoj izborni zakon, provedemo Šmitovu odluku. Za to su potrebni represivni pravni mehanizmi. Naravno, navijam za Dodikov pad, ali ovo nije način da Dodik padne već da ga se ojača - tvrdi Kazaz.
Izlazak iz ove situacije
Izlaz iz ove situacije vidi u mogućnosti da se Izborni zakon BiH, istovremeno sa promjenom načina izbora članova Predsjedništva BiH, izmijeni u Parlamentarnoj skupštini BiH i da se BiH vrati na evropski put. Očekuje dovoljno razuma na svim stranama kako bi se prevazišla ova kriza.
- Sve me podsjeća na situaciju nakon pada aprilskog paketa. BiH taman sizifovski izgura kamen na brdo, a onda dođe Silajdžić, Lagumdžija ili Šmit, pa taj kamen gurne na dno brda. Prava je šteta što Šmit nije sačekao još neko vrijeme i skupa sa Evropskom komisijom vršio pritisak na političke elite da se Izborni zakon u cjelini donese u Parlamentu - dodaje Kazaz.
U prilog ovakvim tvrdnjama ide i reakcija Brisela na odluku visokog predstavnika u kojoj je sugerirano da se bonske ovlasti trebaju koristiti samo kao krajnja mjera protiv nepopravljivih nezakonitih radnji i da je visok stepen međunarodne supervizije nespojiv sa evropskom budućnošću BiH.
- Diplomatski netipično oštra reakcija Evropske komisije predstavlja upozorenje Šmitu da je načinio grešku. Sad imamo podjelu između SAD i EU na ovom pitanju. Očigledno je da Šmit nije dobio podršku glavnih institucija EU, ali je očigledno da je dobio podršku SAD-a.
Sad imamo tri velika igrača - EU, SAD, Rusku Federaciju koja vrši agresiju na Ukrajinu I sve se to prelama na jednom običnom izbornom zakonu u BiH. To je ona tipična povijesna pozicija ove zemlje u kojoj smo mi žrtve, pri čemu uvijek neko iz BiH, u ovom slučaju bošnjačke političke partije, nedovoljno racionalno pristupaju problemu, a problem je puno veći nego se to sada čini.
Naravno da je važna legalnost izbora, da imamo kontrolu nad izborima, da ne bude krađe, ali sve se to moglo uraditi politikom dogovora. Neobično je u toku izborne godine praviti izborni zakon, pogotovo nakon što se pokazalo da imamo dovoljno snage da sami mijenjamo zakone - kaže Kazaz.
Ostavljena mogućnost
Na opasku da je visoki predstavnik ostavio mogućnost da u Parlamentarnoj skupštini budu unaprijeđena nametnuta rješenja Kazaz kaže da je to moguće ako bude dovoljno političkog razuma.
- Nužno je, umjesto politike likovanja i emocija voditi racionalnu politiku. Državotvornu, u interesu BiH, da se BiH priključi EU jer tamo jeste naše mjesto, tu jesu investicije, to jeste šansa za sprečavanje demografske katastrofe u BiH i to je šansa za našu budućnost - apelira profesor Enver Kazaz.
