Stalni komitet Parlamentarne skupštine NATO-a odlučio je stvoriti novi status za zemlje koje teže pridruživanju Alijansi i BiH, Ukrajini i Gruziji dodijeliti status kandidata za članstvo. Ova odluka donesena je na zasjedanju u estonskom Talinu, a trebala bi biti ratificirana na proljetnom zasjedanju Parlamentarne skupštine NATO-a, krajem maja, u Sofiji.
Stručnjaci za međunarodne odnose i sigurnost složni su u ocjeni da se ovom odlukom status BiH nije bitnije promijenio, jer aplikaciju za članstvo u ime BiH podnio je tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BIH Nebojša Radmanović još 2009. godine, a 2018. BiH je dobila poziv da dostavi prvi godišnji nacionalni program reformi. Početkom 2020. aktiviran je Akcioni plan za članstvo i potvrđen status naše zemlje kao aspiranta za članstvo.
Program reformi
- Do danas BiH je dostavila svoja tri ANP-a. Upravo ovih dana u Briselu su se sastale delegacije BiH i NATO-a, analiziran je taj treći program reformi, a na neki način je pravljena struktura narednog godišnjeg nacionalnog programa. Prema tome, ova odluka Stalnog odbora PS NATO-a je potvrda svih dosadašnjih odluka i samo je dodatni vjetar u leđa BiH na njenom NATO putu - kaže Alija Kožljak, profesor međunarodnih odnosa i šef kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH.
Izvršne odluke, pa i one o proširenju, donosi Sjevernoatlantsko vijeće (NAC), ali se odlukom iz Talina šalje važan signal našoj zemlji i, osim evropskog, u fokus vraća i put BiH prema članstvu u NATO-u.
- Moje mišljenje, kao stručnjaka u ovoj oblasti, jeste da je za BiH izuzetno važno da postane članica NATO-a. Mislim da je koncept i EU i NATO-a da se prvo osigura taj “sigurnosni kišobran” za BiH, a time i za zapadni Balkan, što sugerira da će BiH prvo postati članica NATO-a, a onda i EU. Ta dva procesa su vrlo povezana - ističe prof. Kožljak.
Preuzete obaveze
Direktor Centra za sigurnosne studije Denis Hadžović ističe da za članstvo u NATO-u, uz dovršetak preuzetih obaveza, imamo sve preduvjete, da nam za takav korak nije potreban referendum, iako bi takvu odluku podržala uvjerljiva većina građana BiH, već nedostaje samo politička saglasnost.
- Mnogo zavisi od procjene NATO-a ispunjavamo li potrebne uvjete. I o ovome se treba raspravljati, pa u okviru nekih drugih kompromisa možda ostvariti i taj vanjskopolitički cilj, koji smo, uz regionalnu saradnju i pridruživanje EU, deklarirali - kaže Hadžović.
Jača kampanja
Trenutno raspoloženje u RS nije na nekom nivou, ali nije bilo ni u Crnoj Gori pa je malo jačom kampanjom i drugačijom retorikom političara ostvaren neophodni postotak javnog mnijenja i odluka vlasti.
- U fokusu je sada EU, ovo je malo ostalo po strani, ali ne vidim razlog da se, u okviru pregovora i teških tema, i članstvo u NATO-u ne nađe na dnevnom redu - navodi Hadžović.
Imamo opredijeljenost NATO-a da će zaštititi teritorijalni integritet i suverenitet BIH, ali punopravno članstvo bi riješilo sve sigurnosne dileme.
