Evropski parlament, Vijeće Evrope i Evropska komisija postigli su dogovor o Planu rasta, fondu koji će osigurati značajnu finansijsku podršku BiH i zemljama zapadnog Balkana na njihovom evropskom putu. U toku je i tehnički krug pregovora kojima će se uskladiti svi detalji, ali vladavina prava, transparentnost i reforme prioriteti su od kojih zavisi i raspodjela šest milijardi eura za šest država regiona.
Poseban proces
- Postigli smo nemoguće. Plan rasta i reformi je bio predmet posebnog procesa, trijaloga između tri evropske institucije. Obično trijalozi traju dvije godine, a mi smo ga uspjeli ispregovarati za oko dva mjeseca - kaže za “Avaz” Tonino Picula, zastupnik u Evropskom parlamentu i saizvjestitelj Evropskog parlamenta tokom ovih pregovora.
Podsjeća da Plan rasta ima za cilj udvostručiti obime ekonomija u zemljama zapadnog Balkana, gdje prihod po glavi stanovnika iznosi od 27 do 50 posto prosjeka u EU. Finansijska podrška uvjetovana je reformama, pa će se ubrzati usvajanje evropske pravne baštine u lokalnim zakonodavstvima, a time i sam proces pristupanja EU.
- U “čekaonici” pred vratima EU sada je već deset država, red je da se to počne prazniti, ali je to nemoguće bez poštivanja određenih kriterija. Istovremeno će se osigurati postupna integracija u zajedničko evropsko tržište te stimulirati uklanjanje barijera i integriranje zajedničkog regionalnog tržišta. To ovisi o EU, ali i zemljama kandidatima - ističe Picula.
Bez alibija
Što se tiče BiH, dodaje Picula, ne zna šta je još potrebno da se dogodi nakon otvaranja pregovora i nakon što je ova ambicija dobila i finansijski dokaz.
- Sve je na bh. strani, hoće li preskočiti svoje sjene ili ne, a na to možemo samo djelimično utjecati. EU ne može biti alibi za odbijanje reformi i pomoći u reformama, a hoće li to građani sankcionirati na izborima, možda već u oktobru, vidjet ćemo - naglašava Picula.
Šest milijardi
Dvije milijarde eura grantova i četiri milijarde povoljnih kredita dio su instrumenta kojima EU želi finansirati napredak, a Picula pojašnjava da se unaprijed traže planovi reformi jer bi transfer novca bez uvjeta predstavljao finansiranje postojećeg stanja kojim niko nije zadovoljan.
Evropska unija je u posljednje dvije godine znatno dinamičnija i konkretnija kada je riječ o politici proširenja, kaže Picula, te upozorava da pomoći neće biti ako reforme izostanu i ako se političari nastave ponašati kao do sada.
KONAČNO
usvajanje instrumenta Plan rasta očekuje se u Evropskom parlamentu na plenarnoj sjednici 10. aprila u Strazburu.