Građani BiH su, blago rečeno, zbunjeni kontradiktornim informacijama o statusu naše zemlje na putu ka članstvu u NATO-u. Dok se iz RS čuju isključivi stavovi da od pristupanja NATO-u nema ništa, s druge strane uporno se podsjeća da je BiH usvojila potrebne odluke i da je aplikaciju za članstvo još 2009. godine predao tadašnji predsjedavajući BIH Nebojša Radmanović.

- BiH ima status zemlje koja ima akcioni plan, koji je aktiviran. Cilj tog plana je da načinimo BiH članicom NATO-a. BiH mora ispuniti neophodne reforme, mora nastaviti raditi na njima. Reforme se moraju raditi bez obzira na članstvo u NATO-u, one imaju vrijednosti same po sebi, ali mogu pomoći članstvo u NATO-u. Reforme pomažu da se krene ka putu u EU. Jačanje demokratskih institucija je jedno od glavnih uslova, a drugi element je da građani i institucije imaju želju za članstvom. Nije na meni da to odlučim, to je na građanima BiH – kazao je jučer u Briselu, odgovarajući na pitanje novinarke “Avaza”, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.

- Ono što se potvrdilo tokom jučerašnjeg sastanka predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića sa generalnim sekretarom NATO-a je da BiH nezadrživo ide ka članstvu u NATO-u. BiH je jedina država koja je najozbiljniji aspirant za članstvo. Aktiviranjem Akcionog plana za članstvo i dostavljanjem godišnjih nacionalnih programa, a u našem slučaju programa reformi BIH, otklonjene su sve prepreke da formalno – pravno već danas bude pozvana u NATO. To je jučer i rečeno u Briselu – kazao je za “Avaz” savjetnik predsjedavajućeg Predsjedništva BIH, profesor Alija Kožljak.

On pojašnjava da su neophodne odluke usvojene demokratskim odlučivanjem u institucijama BiH, pa i ona o aplikaciji za članstvo koju je NATO prihvatio. Zbog toga u ovoj fazi integracija RS ne može zaustaviti NATO put BiH.

- Kada će se to dogoditi naravno da zavisi i od političke volje i konsenzusa članica NATO-a, ali i od BiH, koja treba da pokaže spremnost kroz reformske procese koji idu u dobrom smjeru, posebno po pitanju odbrane i sigurnosti, zatim kroz participaciju u operacijama podrške miru, interoperabilnost svojih sigurnosnih i odbrambenih agencija, a i tu smo na vrlo visokom nivou, te kroz provođenje drugih reformi u potpunosti kompatibilnih sa evropskim putem BiH. To znači da je BIH na vratima NATO-a, a kada će dobiti poziv to zavisi od konsenzusa unutar Alijanse koji će se, nadamo se, postići čim prije – naglašava Kožljak.

Intenziviranje integracijskog procesa, dodaje, potvrđuje i inicijativa za održavanje sastanaka u formatu Sjevernoatlantsko vijeće (NAC) + BiH, jer radi se o glavnom političkom tijelu za donošenje svih odluka u okviru NATO-a.

- Kada su u pitanju izjave o kandidatskom statusu za BiH u aprilu, to je unošenje dodatne konfuzije. BiH je kandidat već odavno i kredibilniji aspirant za članstvo. Odluke o članstvu ne donose se od strane Parlamentarne skupštine NATO-a, već isključivo u Sjevernoatlantskom vijeću. Ono na što su se referirali pojedini zvaničnici, a vjerovatno nisu dobro upoznati s procesima, je da je Parlamentarna skupština posebno tijelo koje prati rad NATO-a, ali ne donosi nikakve odluke. Ta odluka u aprilu će biti vezana možda samo za sudjelovanje BiH u nekom većem obimu u aktivnostima Parlamentarne skupštine. Dakle, BiH je donijela svoje odluke i nezadrživo ide ka NATO-u – pojašnjava Kožljak.

Ž8= A. Bajramović