Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković pisao je ministrima vanjskih poslova uoči najavljenog usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici pred Generalnom skupštinom Ujedinjenih nacija.
Pismo koje je Konaković uputio ministrima vanjskih poslova prenosimo u cijelosti:
- Kao što možda znate, Opća skupština Ujedinjenih naroda će u narednim sedmicama glasati o Nacrtu rezolucije kojom se 11. juli proglašava "Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine".
Podsjećam da je genocid počinjen u julu 1995. godine u "zaštićenoj zoni" Ujedinjenih naroda Srebrenici. Više od 8.000 dječaka i muškaraca brutalno je ubijeno, hiljade su prisilno raseljene, cijele porodice uništene, njihovi domovi devastirani, zajednice razbijene. Sudbina bošnjačkog, odnosno muslimanskog naroda u "sigurnim zonama" UN-a, uključujući enklave Srebrenica i Žepa, simbol je neispunjenog obećanja i vjere u zaštitu međunarodne zajednice.
Brojni počinitelji su dovedeni pred lice pravde, a najgnusniji zločin - sistematsko ubijanje bosansko-muslimanskog stanovništva u UN-ovoj zaštićenoj zoni Srebrenice - priznat je kao genocid od Međunarodnog suda pravde i Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju (ICTY) i ne smije biti predmet tumačenja.
Ove presude su jedinstvena i posebna osnova za uspostavljanje "Međunarodnog dana razmišljanja i sjećanja na genocid iz 1995. godine u Srebrenici" i usredotočenje rezolucije samo na Srebrenicu i ono što se dogodilo 1995. godine. Nažalost, još uvijek se suočavamo s negiranjem genocida i veličanjem ratnih zločinaca, stoga moramo udružiti snage kako bismo eliminirali takve ideologije. Nacrt rezolucije koji će biti predstavljen 2. maja pred Općom skupštinom Ujedinjenih naroda prilika je da se genocid u Srebrenici trajno učini dijelom kolektivne memorije čovječanstva kroz uspostavljanje Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici.
Nakon odluke o proglašenju 7. aprila Međunarodnim danom razmišljanja o genocidu u Ruandi 2003. godine (dalje izmijenjeno 2018. kao Međunarodni dan sjećanja na genocid nad Tutsijima u Ruandi 1994. godine), čvrsto vjerujemo da bi Opća skupština UN-a trebala istim efektom proglasiti 11. juli Međunarodnim danom razmišljanja i sjećanja na genocid iz 1995. godine u Srebrenici, što će dovesti do 30. godišnjice genocida u Srebrenici. Čvrsto vjerujem da će uspostava ovog dana sjećanja značajno doprinijeti miru i sigurnosti.
Ova Rezolucija je takav pokušaj. Duboko smo zabrinuti zbog toga što nekoliko zemalja pokušava sabotirati usvajanje ove Rezolucije, čime izazivaju izazove sudskih odluka i kvalifikacija međunarodnih krivičnih tribunala. Vođe tih nekoliko zemalja koje se protive komemoraciji žrtava genocida pokazuju nedostatak svijesti i ljudskog dostojanstva, namjerno potičući nepovjerenje i napetosti, što predstavlja prijetnju pomirenju i regionalnom miru i sigurnosti. Kao što smo se suočili s zločinima Holokausta i genocidom nad Tutsijima u Ruandi, pokažimo, kroz primjer Srebrenice, da svijet ima sposobnost prepoznati svoje greške, da zajednice mogu ponovo izgraditi, i da civilizacija ima snage preuzeti odgovornost i pokazati poštovanje prema žrtvama.
Vaša Ekselencijo, želio bih vas zamoliti za podršku vaše zemlje za proglašenje 11. jula "Međunarodnim danom razmišljanja i sjećanja na genocid iz 1995. godine u Srebrenici". Usvojenje ove rezolucije će ojačati vjeru u institucije Ujedinjenih naroda. Svijetu je to potrebno, nama je potrebno. Sada više nego ikada - naveo je Konaković u pismu.
