Vojno-politički analitičar Hamza Višća danas je na redovnoj sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca – Krug 99 govorio koliko je Bosna i Hercegovina spremna odgovoriti na sigurnosne izazove, prije svega institucionalno te konstatovao da je naša država jedna od rijetkih zemalja koje nemaju Savjet nacionalne ili državne sigurnosti.

Sigurnosni sistem

- Zahvaljujući Dejtonskim rješenjima imamo vrlo razuđen sigurnosni sistem. Nisam siguran koliko to može nadomjestiti Ministarstvo sigurnosti BiH imajući u vidu činjenicu da prečesto državni zvaničnici pa i oni entitetski barataju informacijama koje su veoma oprečne i zbunjujuće – rekao je Višća.

BiH, kako navodi, nema ni sistemski odgovor ni na hibridni rat koji nije nimalo bezazlen ni u fazama kada se ne upotrebljava oružje. Kaže da je potrebno osposobiti postojeće i uspostaviti nove državne kapacitete.

- Razvijanje sposobnosti da se prepozna informacija, ukazivanje na zloupotrebu društvenih mreža jačanje sposobnosti kvalitetnog političkog djelovanja trebalo bi staviti u fokus svih subjekata društva i nepomišljati na paralelne sisteme otpora i borbe. Oni su u službi hibridnog rata protiv BiH – istakao je Višća.

Navodi i to da hušačka retorika separatista ne smije imati eho u našim odogovorima, koji „moraju biti sofisticiraniji, a političari moraju biti odgovorniji, a institucije vlasti agilnije i medijiu obazriviji“.

Pitanje evropskih integraciija

Smatra da pitanje evropskih integraciija treba staviti na pravo mjesto te kaže da je prvi korak učinila međunarodna zajednica, a da su u posljednjih godinu dana SAD, EU i NATO učinili više za opstanak BiH nego u prethodnih devet godina.

Na sesiji Kruga 99, višća je naveo da su globalni izazovi s kojima se susreće Bosna i Hercegovina: regionalni ratovi, migracije, klimatske promjene, elementarne nepogode, požari, terorizam i kibernetički napadi.

- Svaki od ovih izazova može u manjoj ili većoj mjeri uticati na sigurnost BiH. Na migracijskoj smo stazi odnosno ruti jug-sjever-sjeverozapad. Elementarne nepogode i klimatske promjene nas ne mimoilaze. Teroriostički napadi su jednako mogući kao i u svim drugim zemljama u svijetu, a hakerski napadi se dešavaju u umanjenom obimu, a Rusija je prisutna na ovaj ili onaj način legalan i manje legalan – kazao je Višća.

Regionalni izazovi

Govoreći o regionalnim izazovima kaže da se mora početi od agresije Rusije na Ukrajinu. "Danas je rat u Ukrajini na prekretnici, a Rusija je u ozbiljnoj ofanzivi, te Ukrajina zajedno sa zapadom pred izborom".

- Postići mir na štetu Ukrajine ili nastaviti rat do potpunog oslobođenja vlasitite potrebe. Ni za jednu ni drugu ne postoji opšta saglasnost. Zapad nije našao formulu kako da Ukrajina pobjedi, a Rusija ne izgubi. Ali su za to Finska i Švedska našle formulu veće sigurnosti, priključile su se Sjeveroatlanskom savezu. Bez veće eskalacije odnosa Rusija - Zapad povodom ruske agresije na Ukrajinu sigurnosna slika Zapadnog Balkana je rovita, ali se može držati podkontrolom – naglasio je Višća.

U osvrtu na unutrašnje izazove istakao je da su početni uspjesi u projektima reforme odbrane, uspostavom Granične policije BiH, kao i pomaci učinjeni u oblasti sudstva, su bili obećavajući i pokazali da je moguć dogovor u korist bh. građana.

- Tranzicija bh. društva i države iz Dejtonske u Briselsku fazu je u ozbiljnom zastoju. Politički i multietnički odnosi u BiH su opterečeni ne samo konfliktnim i sigurnosnim problemima nego su postali sigurnosni izazov. Naša politička scena je puna političara privrženih neodgovornom populističkom narativu i eskalaciji verbelnih sukoba do kritične tačke. Nivo straha od rata je veći od ozbiljnosti realnog stanja i rezultat je psihološko-propagadnih aktivnosti usmjerenih na neosposobljavanje naše zemlje za evropske integracije – zaključio je Višća na današnjoj sesiji Kruga 99 govoreći o temi „Sigurnosni izazovi i mogući odgovori vlasti BiH“.