Sjednica Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH održat će se danas, a sjednica Komisije za izbor i imenovanja u ponedjeljak. Od sjednica ove dvije komisije uveliko će ovisiti i nastavak ili obustavljanje procedure imenovanja prvorangiranog kandidata za izbor za sudiju Ustavnog suda BiH Marina Vukoje.

Komisija za izbor i imenovanja će raspravljati i o brojnim drugim temama, a jedna je i izbor predsjedavajućeg Predstavničkog doma PFBiH, s obzirom da je Mirjana Marinković-Lepić (NS) prije nekoliko mjeseci podnijela ostavku. Nju bi na toj funkciji trebao zamijeniti njen stranački kolega Dragan Miković.

O važnosti ovih sjednica, koje bi trebale pokazati deblokadu rada zakondavne vlasti u FBiH, razgovarali smo sa Draganom Miokovićem.

- Na sjednici Komisije za izbor i imenovanja je ukupno deset tačaka i sve su tačke, izuzev zamjene na čelu Predstavničkog doma, tehničko pitanje, zato što preraspodjela prve tri pozicije u FBiH ide u skladu s političkim dogovorom. Tada je dogovoreno da pozicija predsjedavajućeg Predstavničkog doma pripada Našoj stranci. Mirjana Marinković-Lepić je podnijela ostavku iz zdravstvenih razloga, pa činjenica da ću je ja zamijeniti je isključivo stvar Naše stranke, a ne nekog dodatnog političkog dogovora – ističe Mioković za portal „Avaza“.

Brojne spekulacije

Ističe da je važno to naglasiti jer se pojavljuju spekulacije da je zamjena na čelu Predstavničkog doma uslovljena postavljanjem sudije Ustavnog suda.

- Sve ostalo su pitanja političke prirode. Na dnevnom redu je i pravljenje preduslova da se krene i u imenovanje Upravnog odbora Federalne televizije, FERK-a, Federalnog revizora i druga. Između ostalog, tu je i izbor sudije Ustavnog suda BiH, koji se bira u Parlamentu FBiH. Kompletna procedura koja je propisana da se provede je propisana Odlukom o načinu izbora sudije Ustavnog suda BiH, a riječ je o odluci iz 2005. godine. Kompletna procedura je provedena. Radna grupa koju je formirala Komisija za izbor i imenovanje je raspisala javni poziv na koji se javilo 14 kandidata, od čega je 10 zadovoljilo uslove. Provedena je procedura razgovora s kandidatima koju su obavila tri člana radne grupe i dvojica sudija koje bira Komora sudija FBiH - pojašnjava Mioković za portal „Avaza“.

Dodaje da je nakon toga napravljena rang lista tih deset kandidata po broju bodova.

- Prvorangirani je bio Marin Vukoja. U ovoj odluci navodi se da Komisija dostavlja Parlamentu konačan prijedlog. U toj Odluci nije navedeno, da li je konačan prijedlog samo jedan, dvoje, troje ili čitava lista. Isto tako, da se dostavlja više od jednog kandidata u toj Odluci bi bilo propisano na koji način se između dvoje, troje ili petero kandidata bira jedan kandidat – da li tajnim glasanjem, da li u jednom ili dva kruga, ali to ništa nije navedeno – kaže Mioković za „Avaz“.

Upućen upit

Mioković naglašava da njemu kao članu Komisije za izbor i imenovanje nije najbitnije da li će na sjednicu Parlamentu otići jedan kandidat ili svih 10.

- Podsjetit ću da je samo Naša stranka, prema Ustavnopravnoj komisiji Predstavničkog doma, uputila upit da li je kompromitovana procedura pravljenja ove liste. Taj odgovor ćemo dobiti danas na sjednici te komisije. Ukoliko Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma kaže da izbor nije kompromitovan, mi ćemo glasati za prvoplasiranog kandidata principijelno. Ukoliko kažu da je kompromitovana procedura za nas ta lista ne postoji i kompletan postupak će se morati ponoviti – navodi Mioković.

Upitan kako je moguće da se već godinu Vukoja etiketira kao osoba koja je bliska HDZ-u, a godinama već obnaša poziciju državnog službenika za koju je obaveza da na njoj budu nestranačke osobe, Mioković je rekao:

- Izbor sudije Ustavnog suda, ne samo u BiH, nego u demokratskom svijetu, je ekskluzivno politički proces. Da je to stručni proces njega bi birao VSTV, a na Parlament. Svugdje i u Evropi, i u SAD se sudije ustavnih sudova biraju parlamentima. Što se tiče kriterija, jedini za izbor sudije prema Ustavu BiH je da on mora biti pravnik, visoko moralan i da mora imati pravo glasa, ne postoji nikakav četvrti. Nigdje ne piše ni da mora imati položen pravosudni ispit, nigdje ne piše da mora imati iskustvo sudije.

Politička prošlost

Ističe da Marina Vukoju ne poznaje, ali podsjeća da obnaša posao visokopozicioniranog državnog službenika, tačnije sekretara Predstavničkog doma PSBiH, i navodi da Zakon o državnim službenicima je vrlo jasan i vidi se da niko ne može tu funkciju obnašati ukoliko ima dokazanu političku prošlost.

- Dozvoljavam da se može razgovarati o tome da je Vukoja blizak HDZ-u, ali pitam onda kako je Seada Palavrić sa pozicije parlamentarke i potpredsjednica SDA izabrana za sudiju ili Ćeman, koji je obnašao sve moguće funkcije u SDA. Vukoja nije obnašao niti jednu funkciju u HDZ-u. Ne branim ga, ali kao legalista nabrajam zbog čega je Vukoja tu gdje je sada. On da ne ispunjava uslove ne bi uopšte mogao doći do ovdje ili bi to bila greška radne grupe koja ga je imenovala. No, niko iz opozicije ne kaže koja je to greška, ali se govori da će doći čovjek koji nikada nije ušao u sudnicu. Činjenica je da to nije kriterij – govori Mioković za „Avaz“.

Podsjeća da je 2005. godine prilikom izbora sudije Ustavnog suda radna grupa samoinicijativno proširila kriterije prilikom raspisivanja javni poziv i naveli da moraju kandidati imati položen pravosudni ispit i da moraju imati najmanje pet godina iskustva na poziciji sudije ili tužioca te da je doktor pravnih nauka iz oblasti ustavnog prava.

- Kada je taj konkurs raspisan, on je poništen od strane Ustavnog suda BiH, jer je bio protuustavan. Mi možemo razgovarati na teoretskoj osnovi da li među deset kandidata ima neko ko je laički gledano kvalifikovaniji od njega, ali ne postoji kriterij na osnovu kojeg vi njega možete staviti na neko drugo mjesto – zaključio je Mioković: