Dok pacijenti iz Goražda ili Travnika mogu sa zdravstvenom knjižicom dobiti uslugu u privatnoj zdravstvenoj ustanovi u Mostaru, dotle su Mostarci, Konjičani, Neumljani i oni iz drugih mjesta u Hercegovačko-neretvanskom kantonu prisiljeni na preduge liste čekanja.
Njima je pravo na privatne zdravstvene usluge uskraćeno, a na te anomalije kao i činjenicu da je zdravstvo u tom dijelu BiH nerijetko izvan zakonskih okvira već godinama upozoravaju mostarski aktivisti.
Loše usluge
Igoru Lediću, predsjedniku Udruženja „Down sindrom“ iz Mostara, neprihvatljivo je da njihovi štićenici i po tri mjeseca čekaju na terapije u Službi za psihofizičke govorne poteškoće.
- Ta služba radi jednu smjenu, nemaju dovoljan broj stručnjaka, pa su liste čekanja velike. I usluge koje se pružaju nisu kvalitetne, jer, umjesto 45 minuta po terapiji, djeca provedu maksimalno pola sata. Slično je i s fizijatrijom, gdje djeca čekaju mjesecima na tretmane, a znamo da je tu kontinuitet veoma bitan. Stoga, nezamislivo mi je da ne možemo koristiti te vrste usluga u privatnim ustanovama - kazao je Ledić.
Marin Bago, jedan od aktivista, izražava optimizam da će se ključni dokumenti u zdravstvenom sistemu vratiti u zakonske okvire te da pacijenti u HNK više neće ispaštati. Neki pomaci su, kaže, već vidljivi, poput PET CT usluge koju pacijenti mogu dobiti u privatnim ustanovama.
Formirana Komisija
Da je novoj vlasti u HNK stalo da poboljša zdravstvene usluge pacijenata, potvrđuje i izjava ministra zdravstva Milenka Bevande o tome da je već formirana Komisija za liste čekanja.
- Zatražili smo od bolnica da nam sve klinike ispostave liste čekanja kako bismo odredili prioritete i vidjeli u kojem pravcu trebamo. Ne možemo dozvoliti preduge liste čekanja - poručuje Bevanda.
Novca ima za sve
Direktor jedne privatne poliklinike Goran Đuzel navodi kako od početka zastupa stav da se bez javnog zdravstva ne smije i ne može. Međutim, kako kaže, ono je prenapregnuto, dok, s druge strane, postoje ustanove koje mogu pružiti usluge na koje pacijenti mjesecima čekaju.
- Apsolutno podržavam da ljudi s knjižicama mogu koristiti usluge privatnog sektora, jer novca ima za sve ustanove - kaže Đuzel.
