Građane Republike Srpske, u domovima zdravlja, liječi ukupno 321 ljekar porodične medicine. Samo u banjalučkom Domu zdravlja, koji je nadležan za najveći broj zdravstvenih osiguranika, usluge pruža 129 doktora. Njihova neto plata je od 1.811 do 2.266 KM.

Po podacima koje je Fena dobila od Instituta za javno zdravstvo RS, u domovima zdravlja tokom prošle godine od ukupnog broja specijalista porodične medicine, četiri su starosti do 34 godine, njih 78 je u starosnoj grupi 35-44, 129 u grupi 45-54 i 110 je starijih od 55 godina.

Mnogi problemi

Iza ove statistike kriju se mnogi problemi zbog kojih je prijedorski Dom zdravlja zatražio od resornog ministra u Vladi RS zakonske izmjene po kojima bi, u određenim okolnostima, mogli biti angažovani doktori koji su u penziji. Takođe, zatražena je i izmjena podzakonskih akata u cilju rješavanja problema koji se zove nedostatak doktora porodične medicine. Zato, po ocjeni samih ljekara, prijeti veliki problem opstanka ambulanti porodične medicine.

Primjera radi, banjalučki Dom zdravlja je uspio da zaposli jedva dva nova doktora i to na raspisana dva konkursa na kojima je traženo ukupno 12 ljekara. Zapravo, zaposlena su oba doktora koja su se prijavila na konkurse.

Upravo zbog nedostatka kadra, postoji mogućnost da će tokom praznika i korišćenja godišnjih odmora, rad u pojedinim ambulantama biti redukovan. Banjalučki Dom zdravlja ima 34 ambulante porodične medicine u 33 mjesne zajednice u kojima se poslovi svakodnevno obavljaju.

U ovoj javnoj zdravstvenoj ustanovi trenutno je zaposleno 129 doktora medicine, doktora specijalista porodične medicine, doktora na specijalizaciji u Službi porodične medicine. Prosjek starosti doktora u Službi porodične medicine je 51 godina.

- Dom zdravlja u Banjoj Luci doktori napuštaju i zbog prelaska na rad u druge zdravstvene ustanove, odlaska u invalidsku penziju, a sporadično se dešava da neko od doktora odlazi na rad u evropske zemlje, uglavnom u Sloveniju – kažu za Fenu u ovoj javnoj zdravstvenoj ustanovi.

Tvrde da je menadžment ove ustanove od 2021. u više navrata upozoravao na činjenicu da će u narednih četiri do pet godina veliki broj specijalista porodične medicine napustiti Dom zdravlja u Banjoj Luci zbog ispunjavanja uslova za odlazak u starosnu penziju.

- Tako, samo u ovoj godini, po osnovu odlaska u starosnu penziju ostajemo bez sedam specijalista porodične medicine, a ovaj trend se nastavlja i u narednim godinama. U 2026. godini čak 11 specijalista porodične medicine će steći uslove za odlazak u starosnu penziju – naglašavaju u Domu zdravlja.

Tvrde da je interes mladih doktora za rad u porodičnoj medicini izuzetno mali. Smatraju da je razlog “težak i zahtjevan rad” u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a posebno u porodičnoj medicini.

- Zbog toga u proteklih pet godina imamo sve manji interes mladih kolega za specijalizacije iz porodične medicine, što predstavlja veliki problem opstanka ambulanti porodične medicine koji rade u domovima zdravlja u RS. Mladi doktori se odlučuju za specijalizaciju u bolničkom sektoru, jer imaju veću mogućnost zarade i napredovanja, a imaju mogućnost da sa tim specijalizacijama rade i u privatnom sektoru – objašnjavaju situaciju u Domu zdravlja Banja Luka.

Izmjene zakonske regulative

U Domu zdravlja Banja Luka dijele mišljenje i podržavaju kolege iz Prijedora koji su zvanično zatražili izmjene zakonske regulative u cilju rješavanja akutnog problema. Ovakvu praksu su uvele i neke druge zdravstvene ustanove u regionu.

- Međutim, treba uzeti u obzir činjenicu koji broj doktora će biti zainteresovan da nakon dugogodišnjeg iscrpljujećeg rada u porodičnoj medicini nastavi raditi nakon sticanja uslova za penziju. Čak i ako bi bilo iskazanog interesa za rad treba voditi računa o zdravstvenom stanju doktora – penzionera te mogućnosti obavljanja poslova u punom radnom vremenu što podrazumijeva rad u smjenama, rad u dane vikenda, u terenskim ambulantama te ostale specifičnosti rada u zdravstvu – napominju oni.

Takođe, treba voditi računa koja je, kako kažu, gornja starosna granica angažovanja doktora koji su ispunili uslove za penziju, a koji žele da nastave da rade.

Smatraju da i pored angažovanja doktora - penzionera, dugoročno neće biti riješen problem nedostatka kadra u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ako se ne nađu načini da se poveća interes i broj mladih ljekara koji će se zapošljavati u domovima zdravlja, odnosno u porodičnoj medicini.

- Kako bi se na najbolji način odgovorilo ovom izazovu potrebno je izraditi strategiju školovanja i zapošljavanja specijalista porodične medicine, ginekologije, pedijatrije, radiologije i urgentne medicine – smatraju oni.

U Ministrstvu zdravlja i socijalne zaštite RS za Fenu kažu da će, u konsultaciji sa strukovnim udruženjima, Ministarstvo u narednom periodu tražiti mogućnosti i modele kroz izmjene zakonske regulative u cilju efikasnijeg upravljanja ljudskim resursima u zdravstvu.

- Važno je napomenuti da se usluge zdravstvene zaštite pacijentima u Republici Srpskoj pružaju u kontinuitetu i uz veliku posvećenost, bez obzira na izazove koji opterećuju savremene zdravstvene sisteme – kažu u Ministarstvu.

Podsjećaju i da je primarna zdravstvena zaštita u nadležnosti jedinica lokalne samouprave koje su osnivači doma zdravlja, te, između ostalog, prati rad istog, imenuje i razrješava rukovodstvo doma zdravlja, te su zaduženi za provođenje zdravstvene zaštite od interesa za građane na teritoriji lokalne samouprave.

Medicinari RS su polovinom aprila ove godine održali protestni skup u Parku “Mladen Stojanović” upravo tražeći bolje uslove rada, a prije svega veće plate.

- Ne potcjenjujem njedno zanmanje i zvanje. Ali, sada u Republici Srpskoj konobari ili zaposleni u kladionicama imaju platu od 1.200-1.500 KM – izjavio je Zoran Milutinović, sekretar u Sindikatu zdravstva i socijalne zaštite RS.

Na tom skupu je poručeno da povećanje plata znači vraćanje digniteta zdravstvenih radnika.