Predsjednica Ustavnog suda BiH Seada Palavrić rekla je za BHRT da je sve što je urađeno Marinu Vukoji prije zvaničnog imenovanja za sudiju Ustavnog suda bilo nekorektno prema njemu, ali i neozbiljno prema Sudu i državi. Smatra da je pri izboru sudije relevantna samo profesionalnost i savjest sudije, koji, prema njenom mišljenju, ali i vlastitom iskustvu, mora da bude politički neutralan tek nakon izbora.

- Saosjećam sa Vukojom... Čovjek može biti stranački opredjeljen dok je član stranke. Ono što je za mene relevantno je njegova savjet i profesionalnost kada bude izabran, da nema uticaja, niti da mu se tada ispoljava. Ja sam sa SDA završila sve onda kada sam se prijavila na konkurs Ustavnog suda. Odjavila sam se iz svega u SDA i počela raditi svoj posao kao sudac. Niko mi nije mogao reći da je na neki moj stav ili odluku imao uticaj SDA, niti mi je SDA šta govorio - kazala je Palavrić za BHRT.

Palavrić ne vidi ništa sporno ni u tome što Vukoja nije do sada bio sudija nekog redovnog suda, kaže da je isti slučaj bio i sa njom, kao i sa mnogim sudijama Ustavnog suda.

- Ja mislim da Vukoja će opovrgnuti sve one koji su ga osporavali - naglasila je Palavrić.

Težak period

Ustavni sud BiH prolazi kroz teške periode u svom funkcionisanju zbog neizbora sudija iz RS, a prema riječima Palavrić, jedino rješenje da bi Sud uopšte mogao funkcionisati je bila odluka o radu sudija nakon navršenih 70 godina.

- Nažalost, u ovom trenutku je to bilo jedino rješenje. Imam utisak da je neko sjeo i dobro sračunao da '24. ide jedan, '25. drugi, '26. treći i, pod izgovorom da su neprikladni međunardni suci, odlučio ovako urušiti Ustavni sud, neizborom domaćih sudija onemogućiti rad suda... Nisu ovo bezazlene igre u koje je Ustavni sud doveden nego smišljen plan da se ugasi Ustavni sud. Mi smo blagovremeno reagovali tražeći mišljenje Venecijanske komisije... Još jednom smo spriječili blokadu - objasnila je predsjednica Ustavnog suda te dodala da za neimenovanje sudija iz RS mora odgovoriti visoki predstavnik.

- Ovdje Ustavni sud ništa ne može uraditi - istakla je Palavrić.

Ona naglašava da Ustavni sud od 1997. godine nije bio u težoj situaciji.

- Blokade su nepodnošljive, počev od neizbora do neusvajanja budžeta, do uskraćivanja sredstava Ustavnom sudu i njegove finansijske nezaivsnosti. Ustavnom sudu treba dati mogućnost da slobodno radi, da donosi odluke, ne vršiti politički pritisak da se odluke donose tako i tako. Mi u ovoj blokadi funkcionišemo tako da sve odluke se donose na plenarnim sjednicama. Međunarodne kolege učestvuju sa nama na bilo kom predmetu, blokad tako prevazilazimo. Oni uviđaju da je ova zemlja nešto drugačija. Ovakvi napadi nisu viđeni, ali oni se sa nama solidarišu da bi se otklonile ove bloakade - objasnila je Palavrić.

Palavrić smatra da je imenovanje Vukoje ipak olakšalo rad Ustavnog suda, jer su sada imenovane sve sudije iz Federacije BiH.

- Treba najmanje pet sudija, ali ova četiri daju tračak nade, da se povjeruje da je Zastupnički dom FBiH uradio svoju zadaću. Problem se ipak ne rješava jer nemo veliko vijeće. Mi imamo, sa današnjim danom, skoro devet hiljada apelacija, neke od njih nisu riješene ni tri godine. Apelacije smo rješavali na velikom vijeću, samo one bez pet glasova odlučivali na plenarnoj sjednici. Sada devet hiljada građana čeka na odluku Ustavnog suda. Oni čekaju da riješe egzistencijalne probleme - objasnila je Palavrić te dodada da je moguće da mnogi građani rješenje svojih problema vide u Strazburu.

Kršenje prava

- Građani koji ne mogu čekati će otići u Strazbur i tražić te zaštitu zbog kršenja prava na donošenje odluke u razumnom roku od strane Ustavnog suda. Kada Strazbur odlučuje oni određuju isplatu naknade nematerijalne štere u eurima, višu od ustavnog suda. Ako njih devet hiljada i dobiju samo po hiljadu eura to je oko devet miliona eura. Ti milioni bi dobro došli državi, obrazovanju... Pitam se da li ovi ljudi na ključnim funkcijama razmišljaju o građanima i njihovim pravima - kazala je predsjednica Ustavnog suda.

Kada je u pitanju problem državne imovine, Palavrić smatra da to treba da odluči država, koja je, kako kaže, i nadležna za ovo pitanje.

- Nikad nismo kazali da sva imovina treba biti državna, upisana na BiH. U Parlamentarnoj skupštini trebaju sjesti, ali nema volje, i odlučiti zakonom šta će biti na kojem nivou - ističe Palavrić.

Odgovor na nepoštovanje odluka Ustavnog suda Palavrić nalazi u problemima cijelog društva, kao kulturi nepoznavanja države. Ona kaže da se odluke bilo kog suda normalno izvršavati, međutim, prema njenim riječima, veliki je broj neizvršenih odluka, od redovnih sudova do izvršne i zakonodavne vlasti na svim nivoima.