Postupajući tužitelj iz Posebnog odjela za ratne zločine, uputio je prema Sudu BiH, prijedlog pritvora za osumnjičenog Ramiza Durakovića, rođenog 1961. godine u Prijepolju, posjeduje putnu ispravu SR Njemačke.

Navedeni osumnjičeni lišen je slobode na GP Uvac, a pod istragom je tužiteljstva i sumnjiči se da je za vrijeme rata i oružanog sukoba u BiH u svojstvu zapovjednika Armije RBiH, postupao protivno odredbama međunarodnog humanitarnog prava i Ženevskih konvencija o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata.

On je osumnjičen da je kao zapovjednik 43. Drinske brigade, sa stvarnom i efektivnom kontrolom nad pripadnicima brigade, nakon što su preko teritorije Crne Gore, ušli na područje pod kontrolom VRS, 14.2.1993. godine sudjelovao u napadu na sela Šapiće, Trpinje i Trojan u kojima je živjelo stanovništvo srpske nacionalnosti, gdje su pripadnici 43. Drinske brigade pucanjem iz automatskog oružja ubili jedanaest civila među kojima su bili stariji muškarci i žene, kao i jedno dijete. Najstarija žrtva imala je 73 a najmlađa 14 godina. Također, pri napadu su i ranili pet civila srpske nacionalnosti među kojima su bile dvije malodobne žrtve.

Nakon izvršenog napada, pripadnici 43. Drinske brigade zajedno sa osumnjičenim Duraković Ramizom vratili su se na područje općine Goražde. Osumnjičeni je kao nadređena osoba pripadnicima brigade koji su izvršili zločin, iako je znao da je zločin počinjen, jer je i sam neposredno sa pripadnicima brigade kojima je zapovjedao sudjelovao u pomenutoj akciji, propustio da poduzme nužne i razumne mjere da izvršitelji zločina budu procesuirani i kažnjeni.

Osumnjičeni se tereti za kazneno djelo -Ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz članka 142. stavak 1. preuzetog KZ SFRJ u svezi sa člankom 30. stavak 2. KZSFRJ.

Mjera pritvora predložena je iz razloga opasnosti od bjekstva (čl. 132. st. 1. točka a) ZKP BIH), jer su za osumnjičenim koji je napustio BiH i bio nastanjen u inozemstvu više godina, dugo tragale pravosudne i policijske agencije BiH, te posjeduje i državljanstvo SR Njemačke i odlaskom iz BiH postao bi nedostupan pravosudnim institucijama BiH.

Prijedlog za određivanje mjere pritvora, upućen je Sudu BiH, gdje je održano ročište na kojem je postupajući tužitelj detaljno obrazložio razloge za pritvor, nakon čega je Sud BiH i odredio pritvor prema osumnjičenom.