Na današnji dan 1993. godine, u oslobađanju Mijatovića kose u Sarajevu, u jeku agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992. – 1995.), poginuo je Safet Isović Tigar, zamjenik komandanta 2. Viteške motorizovane brigade Armije RBiH, bh. ratni heroj i “Zlatni ljiljan”.

Na Mijatovića kosi je bila značajna bitka za odbranu Sarajeva u kojoj su borci Armije RBiH, vođeni hrabrim komandantima i komandirima izvojevali pobjedu u jednoj munjevito izvedenoj, a hrabro osmišljenoj akciji.

Safet Isović rođen je 6. septembra 1966. godine u Bijelom Polju. Bio je aktivno vojno lice.

Najviše ratno priznanje "Zlatni ljiljan" dobio je 1992. a posthumno je 1994. godine odlikovan "Ordenom za vojne zasluge sa zlatnim mačevima".

Na Mijatovića kosi se svake godine obilježava godišnjica oslobađanja ovog područja od agresorskih snaga i pogibije ratnog heroja.

Umro engleski književnik Vilijam Kolins

1759. - Umro engleski književnik Vilijam Kolins (William Collins), jedan od najznačajnijih engleskih lirskih pjesnika 18. vijeka. Upadljivo je ispoljavao romantičarsko interesovanje za tajanstveno, legendarno i fantastično i izvjesno demokratsko osjećanje. Djela: ode "Večer", "Škotske praznovjerice", "Sloboda".

1929. - Rođena njemačka Jevrejka Anelis Mari Frank, poznata kao Ana Frank. "Dnevnik Ane Frank" postao je simbol stradanja Jevreja u Drugom svjetskom ratu. Njena porodica je poslije dolaska nacista na vlast u NJemačkoj 1933. izbjegla u holandski grad Amsterdam, gdje je od 1942. živjela u tajnom skrovištu, ali ih je 1944. otkrio Gestapo. Ana je ubijena u martu 1945. u nacističkom logoru Bergen-Belzen i od njene porodice rat je preživio jedino Anin otac. Poslije Drugog svjetskog rata pronađen je Anin potresni "Dnevnik" i 1947. objavljen. Pisala ga je tokom dvije godine u skrovištu.

1942. – U Sarajevu preminula bosanskohercegovačka književnica, prevoditeljica, dramaturginja Laura Papo Bohoreta, jedna od naših prvih scenaristica i rediteljica. Bohoreta je djelovala u okviru jevrejske radničke kulturne zajednice „Matatja“ i sve njene pozorišne komade izvodili su članovi dramske sekcije „Matatje“, a ona je bila i autorica i dramaturginja i scenaristica i pratnja na klaviru. Laurine drame izvođene su skoro svake večeri na čuvenim sijelima kod „Matatje“, koja su bila veoma posjećena. Najpoznatija i u to vrijeme najpopularnija Bohoretina drama, iako je trajala pet sati, bila je „Esterka“, koju je posvetila svojoj majci. Njen najvažniji rad - studija „La Mužer Sefardi de Bosna“ (Sefardska žena u Bosni) je prva kulturografska i etnografska knjiga o sefardskoj ženi. Zbog svojih progresivnih stavova navedenih u studiji, ali i kasnijeg djelovanja, Bohoreta je nazvana prvom balkanskom feministkinjom.

Umro Nurija Pozderac, prvi predsjednik NO Cazin

1943. – Umro Nurija Pozderac, bosanskohercegovački političar, patriota i antifašista, koji je 1942. godine izabran za prvog predsjednika Narodnog oslobođenja u Cazinu. Nurija je rođen 15. januara 1892. godine u Cazinu. Godine 1939., ostvario je prvi ozbiljniji politički angažman postavši zastupnik u Cazinskom srezu, lokalnom zakonodavnom i administrativnom tijelu. U Narodnosolobodilačkoj borbi je učestvovao od 1941. godine. Za to vrijeme Pozderac je bio u stalnom kontaktu s najvišim rukovodstvom NOB-a u svim dijelovima RBiH, što je rezultiralo njegovim gotovo plebiscitarnim izborom na mjesto potpredsjednika Izvršnog odbora AVNOJ-a na Prvom zasjedanju tog vijeća 26. novembra 1942. u Bihaću. U tim danima Pozderca i Cazin posjetio je Josip Broz Tito. Tokom Pete neprijateljske ofanzive, 8. juna 1943. godine, Pozderac je ranjen u šumi kod katuna Duži na planinskoj visoravni Vučevo iznad Sutjeske. Njegove ozljede bile su preteške, pa je četiri dana kasnije, 12. juna 1943. godine, preminuo u toku premještanja partizanskih formacija i ranjenika na slobodne teritorije na Dragoš-Sedlu.

1964. - Nelson Mendela, Volter Sisulu i još šest vođa Afričkog nacionalnog kongresa - crnačkog oslobodilačkog pokreta protiv rasističkog režima u Južnoj Africi, osuđeni na doživotnu robiju. U procesu ukidanja rasne diskriminacije većina je oslobođena poslije tri decenije, uključujući i Mendelu, koji je potom postao prvi crni predsjednik Južne Afrike.

1995. - Umro italijanski muzičar Arturo Benedeti Mikelanđeli (Benedetti Michelangeli), jedan od najvećih pijanista 20. vijeka. Prema “The New York Timesu”, bio je najzagonetniji i najopsesivniji među nekolicinom legendarnih svjetskih pijanista.

2003. - Preminuo američki filmski glumac Gregori Pek (Gregory Peck), najpoznatiji po ulozi liberalnog južnjačkog advokata u filmu "Ubiti pticu rugalicu", za koju je nagrađen Oskarom. U Kanu je 2000. nagrađen "Zlatnom palmom" za životno djelo. Ostali filmovi: "Dvoboj na suncu", "Slučaj Paradin", "Džentlmenski sporazum", "Snjegovi Kilimandžara", "Praznik u Rimu", "Mobi Dik", "Topovi sa Navarona", "Arabeska", "Mjesec šunjalica".

2007. - Umro baron Gi de Rotšild (Guy de Rothschild), francuski bankar, jedna od najkrupnijih ličnosti svjetskih finansija. Rođen je 1909. u Parizu, tokom nacističke okupacije za vrijeme Drugog svjetskog rata, prebjegao je u SAD i kasnije u London, gdje se priključio pokretu otpora generala Šarla de Gola (Charles de Gaulle). Rotšild je vodio porodičnu finansijsku imperiju i predsjedavo je bankom "Rothschild Freres" od 1967. do 1979. godine.